Prodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje “Kupujmo domaće”
porasla je do 30 odsto, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim
trgovačkim lancima.
U “Voliju” navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi.
“Sa
velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da
potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše
analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje
porasla oko
15 odsto”, kazali su u “Voliju”
I u “Aroma” i “Conto” marketima
ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su
zadovoljni njihovim kvalitetom.
“Od momenta kada je startovao
projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na
policama Aroma marketa’ i ‘Conto diskonta, do danas, zabilježen je rast
veći od 30 odsto. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem
proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja,
suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača.
Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne
marke ‘Montella’, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu”,
rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima.
Izvršna direktorica nikšićke Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju.
Ona, u izjavi za Vikend novine, objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih.
“Sve
je veći pritisak na tržište. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do
30 odsto. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70
odsto”, rekla je Šljukić i dodala da je “Kupujmo domaće” projekat na
kojem treba da se radi.
Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.
U trgovačkom lancu “Idea” navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima.
“Potrošači
sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i
povrće izdvajaju kao najtraženiji”, rekli su u “Idei”.
Za
Vikend novine u HD “Lakoviću” ističu da godišnje prodaju oko tri
miliona eura domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram
prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu
državnu ekonomiju.
Na pitanje našeg lista da li planiraju bolje
pozicioniranje proizvoda na rafovima, u “Voliju” ističu da to zavisi od
dogovora sa domaćim proizvođačima.
“Sa njima smo u stalnom
kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na
činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći
proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda”, rekli
su u “Voliju”.
U “Domaćoj trgovini” vjeruju da će domaći
proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem
kvaliteta u većem procentu učestvovati u prodaji.
“Učešćem u
projektu ‘Kupujmo domaće’, a i kroz naše interne projekte, nastojimo da
podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja
njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u
kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom”,
rekli su u “Domaćoj trgovini”.
Vlasnik Industrije mesa “Goranović” Đorđije Goranović istakao je da njegova kompanija ima pozitivne efekte od projekta “Kupujmo domaće”. On je kazao i da postoji kampanja
“Dobro
iz Crne Gore” u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni
nacionalni proizvodi. “Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na
svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati
efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode”,
rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama
ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko.
U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla.
“Rast
prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih
proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i
povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji
stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine
prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog
kvaliteta” ocijenili su u PKCG.
Oni dodaju i da pozitivne
trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i
iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa
domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.
U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni.
“Analizirajući
bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da
proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih
proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored
toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos
činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji
kvalitet” ukazali su u PKCG.
Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz.
“Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost”, zaključili su u PKCG.
Pročitajte još