Najljepša crnogorska planina Durmitor – masiv prepun fantastičnih
oblika, oštrih vrhova, grebena, ukrašen ledničkim jezerima izazov je za
većinu ovdašnjih, ali i planinara iz okruženja.
Njegovih 48 vrhova viših od 2.000 metara, sa krunom – Bobotovim kukom
visokim od 2.523m izazov su i za Nikšićanku Svetlanu Cecu Golović, koja
je sebi zacrtala cilj – uživati na svakom od tih vrhova. Ostao joj je
samo jedan – Zupci visoki 2.309 metara.
Jedan od najspecifičnijih vrhova Durmitora, sastavljen od 14
stjenovitih “zuba” članica nikšićkog Javorka ostavila je za ovo
proljeće.
Golovićeva planinari odavno, a od 2015. godine je članica
Planinarsko-smučarskog društva Javorak. Učesnica je nekoliko
međunarodnih ekspedicija. Sa ekipom iz kluba 2017. godine stajala je na
krovu Evrope – Elbrusu, visokom 5.642 metra.
Ipak, Durmitor i u njenom životu ima posebno mjesto.
“Prije četiri godine sebi sam zacrtala cilj u vezi s Durmitorom i
njegovim dvohiljadašem. Kada treba da objasnim zašto Durmitor, možda je
jedini ispravan odgovor – zato što ništa na svijetu nije kao Durmitor.
Durmitor je dom svih nas. Gdje god da odemo, njemu se vratimo sa onim
čuvenim – svuda pođi, kući dođi. A možda i zato što vremenom u nama koji
vučemo korijene ispod tog gorostasa proradi bukovička krv, pa žudimo da
smo što duže bliže mjestu svog djetinjstva”, priča za “Vijesti”
Golovićeva.
Ljubiteljka prirode, koja svo svoje slobodno vrijeme provodi u
planini, ne pravi razliku između ljetnjih i zimskih uspona, podjednako
su joj dragi.
“Kada zavoliš planinu, zavoliš i sve njene ćudi. Ono što nam ona
daje, ne može se dobiti u gradskoj vrevi i zato ću dok god budem mogla
rađe provoditi dane uživajući na obroncima, padinama ili vrhovima naših
planina, nego u gradu. Moj cilj da popnem sve durmitorske vrhove
visočije od 2.000 metara ostvarujem uživajući u svakom usponu. Potpuno
opušteno, bez žurbe i takmičenja i sa kim. Možda će neko to uraditi za
mjesec dana, jer je sasvim realno, ali ja u planinu ne odlazim da bih
bila prva ili najbolja u nečemu, već da bih uživala u onom što nam
planina nudi”, rekla je ona.
Nikšićanka
kaže da se nije raspitivala da li je i ako jeste koliko planianrki i
planinara do sada bilo na svim durmitorskim vrhovima:
“Ružno je što u posljednje vrijeme imamo najezdu ‘planinara’ koji ne
uživaju u planini, već se dokazuju usponima. Planinarenje nije
takmičenje, već ispitivanje svojih mogućnosti, pomjeranje svojih granica
i svojevrsna borba sa sobom, ne sa planinom i ne sa drugim ljudima. Ne
možemo mi osvojiti vrh, možemo došetati do njega, uživajući usput u
pogledu na ljepotu kojom smo okruženi, a ne jurcajući stazom zbog
obaranja nekog rekorda”, kazala je ona.
Javorčanka je odlučna da na međunarodne ekspedicije odlazi samo sa svojim klubom.
“U planini, naročito na dugotrajnim i zahtjevnim ekspedicijama svi
pokažemo kakvi smo i koliko smo osjetljivi za potrebe drugih. Ljudi iz
mog kluba pokazali su da na njih mogu da se oslonim i kad mi ne ide
najbolje. Imali smo jednu neuspješnu ekspediciju, ali mnogo više
uspješnih sa kojih smo se svi vratili zdravi i srećni. Uspomene sa Gross
Glocknera, Elbrusa, ali i svih naših zajedničkih uspona širom Crne Gore
nešto su što se ne može nikada zaboraviti i ničim zamjeniti. Prošle
godine, na ekspediciju Pamir na ekspdiciju Pamir nisam išla sa svojim
klubom, nije uspješno završena. Ne mislim da je sve u završnom usponu,
pa tako i prihvatam prošlogodišnji odlazak na Pamir – kao lekciju da na
zahtjevne ekspedicije odlazim sa ljudima sa kojima i na crnogorskim
planinama provodim vrijeme, mojim javorčanima. No, zbog svega taj vrh
ostao je moj nedosanjan san i sada je ponovo na listi mojih ciljeva.
Nadam se da ću mu se uskoro vratiti”, kazala je ona.
Lenjinov vrh na Pamiru visok 7.134 metara jedan od pet sedamhiljadaša u Srednjoj Aziji.
Tokom te ekspedicije Golovićeva je prošle godine popela vrh Juhin, visok 5.100 metara.
“Nema najdražih uspona. Svi su mi jednako dragi. Tako ni od naših 48
dvohiljadaša na Durmitoru nemam omiljeni, svaki je na svoj način
poseban, izazovan i svaki jednako moj”, kazala je ona.
Od tih 48 durmitorskih vrhova 40 je viših od 2.100 metara, 27 od
2.200, 18 doseže visinu veću od 2.300, a sedam su visočiji od 2.400
metara. Samo jedan viši je od 2.500 metara – Bobotov kuk.
Taj planinski masiv pruža idealne uslove za planinarenje.
Pročitajte još