Kada zima stisne Balkansko poluostrvo, siromašni su satjerani u ćošak. Iako svjesni da zagađuju vazduh, prisiljeni su da lože da se zagriju.

Balkanske prijestonice od Beograda i Sarajeva do Skoplja i Prištine posljednjih su sedmica među deset najzagađenijih većih gradova u svijetu.

Iako su ti gradovi mali u poređenju sa vodećim azijskim zagađivačima poput Nju Delhija i Dake, kombinacija termoelektrana na ugalj, starih automobila i grijanje na drva u vazduh šalju toksine, prenosi agencija Hina.

„Znam da zagađujem. Nisam idiot, ali jedini drugi izbor bi mi bio da kuću grijem na struju, a to je đavolski skupo“, kaže Trajan Nestorovski, koji se kao i mnogi njegovi susjedi iz radničke klase grije na drva.

Njegova supruga Vera dodaje: „U našem komšiluku ima nekoliko fabrika koje uveče pale pitaj Boga što“.

Zahvaljujući sve većem broj mobilnih aplikacija koje mjere kvalitetu vazduha, poput lokalne aplikacije Moj Vazduh, građani napokon shvataju pune razmjere krize.

„Srbija se guši, je li neko vidio ministra zaštite životne sredine“, pisalo je nedavno na naslovnici beogradskog Blica dok su grad obavijali magla i zagađen vazdug.

U regionu se posljednjih dana šire protesti.

U Skoplju se mladi nadahnjuju Gretom Tunberg i protestuju petkom.

„Greta nam je svima inspiracija“, kaže 17-godišnja Iskra Ilieska.

„Zimi pola moga razreda izostaje sa nastave zbog problema sa plućima. To nije normalno“, dodaje.

Pročišćavanje pluća

U susjednoj Bosni, nekoliko stotina ljudi s maskama na licima okupilo se u Tuzli kako bi zatražili da vlasti napravi plan borbe sa zagađenjem i u narednih pet godina u fazama ugase termoelektrane.

„A oni nam kažu da se zatvorimo u kuće, to je jedina mjera koju imaju. Kad pogledate naše ulice i igrališta, djecu nećete vidjeti nigdje“, rekla je Alisa Kasumović.

Tihi ubica, zagađen vazduh, uzrokuje gotovo 20 odsto prijevremenih smrti u 19 zapadnobalkanskih gradova, navodi se u nedavnom izvještaju Ujedinjenih nacija.

Glavni izvor toga su prašina, čađ i dim iz termoelektrana i kuća. Više od 60 odsto stanovnika u regionu grije se jedino na drva i ugalj, dodaje se u izvještaju. Samo 12 odsto zgrada povezano je na gradske sisteme grijanja.

Svi znaju šta treba da rade, ali mnogi u regionu gdje je prosječna plata oko 500 eura ne mogu da priušte „čistu energiju“.

Sali Ademi, 78-godišnjak iz Prištine, grije se na ugalj.

„Nema gore od toga, ali što mogu drugo?“.

Vazduh u njegovom gradu već je zagađen dvijema obližnjim zastarjelim termoelektranama na ugalj.

U gradovima poput Sarajeva i Skoplja, planine koje okružuju grad doprinose tome da se zagađen vazduh zadrži u dolinama u kojima žive stanovnici.

Sakiba Sahman (60) Sarajka je koja koristi popust na cijenu karte za žičaru do Trebevića, koji se izdiže iznad sarajevskog smoga.

„Došli smo ovdje na nekoliko sati kako bi pročistili pluća“.

„Dolje u gradu, zagađenje je ogromno, sve je prljavo, sivo i depresivno“, kazala je.