Foto:PV Informer –

Sagovornik Analitike ukazuje da narativ o rekordnim sezonama demotiviše ofanzivne strategije u turizmu. Izričit je da “benefite” ove sezone privrednici neće osjetiti. Podsjeća i da nas iz EU, te Evropske i Svjetske banke, sve češće opominju na dubinu političke i institucionalne krize koja je najveći izazov ekonomiji Crne Gore

Još jedna postsezona je za nama, po najavama doskorašnje Vlade, rekordna, ipak, privreda benefite od toga, kako ukazuje turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković, nije osjetila. 

Sagovornik Portala Analitika, kaže da ni povoljne vremenske prilike nijesmo iskoristili na pravi način, pa su mnogi hoteli već sredinom septembra zatvorili vrata za goste. Upozorava i da je nestabilna politička situacija posljednje tri godine ostavila nemjerljive posljedice na sve sfere društva, pa i na turizam. 

„Benefite” sezone privrednici neće osjetiti

I dok iz sad već konačno bivše Vlade tvrde da je za nama još jedna rekordna ljetnja turistička sezona, sagovornik Analitike upozorava da imamo procentualni pad posjeta turista sa eminentnih tržišta. 

“Ne možemo govoriti o rekordima kada smo dominantno na siromašnim i uskosezonskim tržištima (Srbija, Crna Gora, BiH…) i sa malim učešćem najjačih emitivnih tržišta Evrope kakva je Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, skadinavske zemlje… Na tim tržištima smo 2022. ostvarili za devet mjeseci popunjenost tek 22%, a ove oko 25%, dok je 2019. koeficijent popunjenosti kolektivnog smještaja bio više od 30%, a na Mediteanu između 50% i 60%”, objašnjava Ratković. 

Priča o rekordnim sezonama je, kako kaže, narativ laika i političara, a ne ozbiljnih turističkih poslenika i stručnjaka za turizam. 

“Ta priča je štetna, jer zamagljuje realnost i demotiviše ofanzivne strategije u turizmu, stvarajući privid da je sve u najboljem redu”, ukazuje Ratković. 

Izričit je da “benefite” ove sezone privrednici neće osjetiti. 

“Prihodi neće biti dovoljni da pokriju sve troškove i generišu konkurentne plate, pa će biti oštećeni i radnici i menadžeri i preduzetnici. Država će, međutim, ostvariti poreske prihode (PDV, porezi i doprinosi na plate, porezi na imovinu…), osim poreza na dobit kojeg neće biti. Dodatno, nominalna povećanja prihoda obezvrijediće inflacija, uključujući i obezvrijeđivanje plata radnika. U svakom slučaju, poreski prihodi države od turizma i dalje će biti značajni za budžete, s obzirom na to da je turizam, tradicionalno, najveći proizvođač poreskih prihoda”, objašnjava Ratković. 

I lijepo vrijeme neiskorišćena šansa

Ukazuje da lijepo jesenje vrijeme nije iskorišćeno na adekvatan način, pa su mnogi hoteli vrata zatvorili ubrzo nakon ljetnje sezone. 

“Klimatske promjene su donijele produženje sezone lijepog vremena na septembar i oktobar. To je pogodovalo rastu prihoda od turizma, koji bi bio mnogo veći da smo adekvatno penetrirani na vodeća organizovana tržišta Evrope. Nažalost, mnogi naši mali hoteli su zaključili sezonu polovinom septembra (otvorili sredinom jula), usljed nedostatka rezervacija. Organizovani turizam traži dobar destinacijski menadžment i umrežavanje hotela, ali država na tome ne radi dovoljno, ili uopšte ne radi. Ispada, dakle, da i lijepo vrijeme predstavlja neiskorišćenu šansu”, ističe Ratković. 

Najbrojniji “gosti” vlasnici sekundarnih stanova i kuća 

Doskorašnji ministar finansija nedavno je rekao “da su turistički poslenici iznenađeni bukingom i da pokušavaju da riješe problem sa radnom snagom”. O istom problemu govorilo se i početkom ljetnje sezone. Ratkovića smo pitali i koji su načini za rješavanje nagomilanih problema u turističkom sektoru, te kako se mogu motivisati građani da rade u turizmu, odnosno da ne odlaze u susjedne zemlje na sezonski angažman.

“Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impakt, učestvuju sa oko 10%, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90%. Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidetirani “prijatelji”, kaže Ratković. 

I dok se donosioci odluka hvale brojem turista, “zaboravljaju” da kažu da Crnu Goru kao destinaciju za odmor ne biraju često gosti iz razvijenih evropskih država. 

“Država i turističke organizacije, koje su afilijacije vlasti na državnom i lokalnom nivou, ne podstiču turističke stejkholdere za nastup na organizovano turističko tržište Evrope, prije svega Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, pa skandinavska tržišta, francusko, italijansko i austrijsko tržište, te rastuća tržišta novih srednjoevropskih zemalja integrisanih u EU”, ukazuje sagovornik Analitike. 

Negativna tradicija se nastavlja

Izostanak organizovanog tržišta, kako pojašnjava, prouzrokuje radikalno skaraćenje turističke sezone. 

“I nemogućnost postizanja kontinuiteta popunjenosti – koncept “toplog kreveta”, a time i rentabilnog poslovanja. Podsjetimo da je naša turistička privreda u 2021. zabilježila gubitak od oko 50 miliona eura, 2022. oko 18 miliona eura, a ne očekuje se mnogo bolji rezultat ni po zbirnim bilansima za 2023. godinu”, kaže Ratković. 

Sudeći po, kako dodaje, kontinuiranom i rastućem nivou političke temperature i inflacije posljednjih par godina, slabe su, kaže, nade da će paklena dominacija politike nad ekonomijom i društvom početi da jenjava. 

“Organi EU i Evropske i Svjetske banke sve češće nas opominju na dubinu naše političke i institucionalne krize i činjenicu da je ta kriza najveći izazov našoj ekonomiji i evropskim integracijama. Naše vođe zaboravljaju da je država jedan od pet osnovnih činilaca preduzetništva. Ona garantuje preduzećima legalitet i status, postavlja i sankcioniše javna pravila u odnosima ostalih činilaca preduzetništva – vlasnik, preduzetnik,menadžer, radnik, te osigurava makrekonomsku stabilnost i slobodu preduzetništva”, ističe Ratković. 

Sve ovo, kako poručuje, ne može biti država koja je u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi. 

“Priča o osiguranju suvereniteta, institucija i ekonomske uloge države nije politička, već ekonomska priča par excellence, a obećanja o minimalnoj plati od 700, penziji od 450 eura i sedam radnih dana u neđelji je politički populizam, a ne ekonomija. Što se tiče indikatora ekonomije za ovu sezonu, a to su stepen popunjenosti, prosječan prihod po raspoloživoj sobi, stopa dobitka/gubitka, možemo očekivati njihovu stagnaciju ili regres. Negativna tradicija se nastavlja”, poručuje Ratković. 

Krize i ratovi parališu turističke tokove

U sezoni za nama zabilježen je značajan pad broja turista iz Rusije i Kine, dok je povećan broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Izraela i Ukrajine. Sada imamo sukobe i na području Izraela, a sve to, pojašnjava Ratković, može se negativno odraziti na naš turizam u narednom periodu. 

“Krize i ratovi determinišu migracije i sve nevolje što iz toga proističu, a parališu turističke tokove. Inercija svođenja turističke tražnje na siromašni i uskosezonski region će se, nažalost, nastaviti i narednih godina, ako se nešto radikalno pozitivno ne desi na unutrašnjem planu, što je malo vjerovatno. Nama su za turistički i ekonomski regres dovoljni unutrašnji problemi koje smo sami proizveli, a spoljni su samo dodatak”, naglašava Ratković.

Ugledajmo se na dobre prakse u susjedstvu

Na pragu je i zimska sezona. I dok turistički privrednici nestrpljivo čekaju da padne snijeg, Ratković pojašnjava da, ako se ugledamo na neke zemlje regiona, goste možemo imati nezavisno od sniježnih padavina. 

“Imamo primjere dobre prakse u susjedstvu a to su Hrvatska i Slovenija, ali i u ostalim zemljama Mediterana. Najbolju popunjenost i to od 50% do 60% i više, u “mrtvoj sezoni”, imaju zemlje Mediterana, a ne zimski planinski turistički centri”, ukazuje Ratković.

Tajna je, kako napominje sagovornik Analitike, u razvoju tematskog turizma u zaleđu primorskih rizorta, koji privlače turiste u vansezoni i generišu dobru popunjenost primorskih hotela i drugih oblika osnovnog smještaja. 

“Nama je cijela Crna Gora blisko zaleđe, tako da agroturizam i drugi vidovi tematskog turizma mogu produžiti turističku sezonu kod nas na cijelu godinu i na cijelu teritoriju naše države”, zaključuje Ratković.