Ministarstvo javne uprave predložilo je nastavak mjere ograničavanja zapošljavanja u javnoj upravi do 31.decembra 2020. godine.

Kao razlog za ovu rigoroznu mjeru, navedeno je ispunjavanje predviđenih ciljeva smanjenja broja zaposlenih do kraja 2020. godine, i to 5% na centralnom i 10% na lokalnom nivou.

Takođe, bitan razlog ove reformske mjere je smanjenje učešća zarada zaposlenih u državnom i opštinskim budžetima i održavanje finansijske stabilnosti.

Ne manje bitno je i ispunjavanje obaveza prema Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci, što bi, kako je navelo Ministarstvo javne uprave (MJU), rezultiralo transferom III varijabilne tranše za reformu javne uprave u iznosu od milion eura  kroz direktnu budžetsku podršku Evropske komisije.

MJU je kao ključni rezultat dosadašnjeg sprovođenja mjere navelo usporavanje trenda rasta zapošljavanja u javnoj upravi.

Pored toga, kako smatra MJU evidentnija je snažnija kontrola zapošljavanja uspješnom koordinacijom institucionalnih mehanizama na nivou javne uprave.

BEZ NEGATIVNIH EFEKATA

Dodaje se da primjena mjere nije onemogućila nesmetano funkcionisanje organa niti je dovela do negativnih efekata na ukupan rast zaposlenosti na nivou države.

„Podaci od kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4% (sa 28,2% u decembru 2017. na 26,8% u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u Budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a“, navodi se u Informaciji Ministasrtva javne uprave.

Kako svrha procesa optimizacije nije smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru, tako, kako objašnjavaju iz MJU, primjena ove mjere ne predstavlja apsolutno ograničavanje zapošljavanja.

UŽI KABINET

Radni odnos u javnoj upravi je moguće zasnovati uz saglasnost Užeg kabineta Vlade, a prema jasno definisanoj proceduri i za jasno definisane izuzetke.

„Uprava za kadrove (UzK) i Zavod za zapošljavanje (ZZZ) preduzeli su mjere kako bi osigurali da se odluke Užeg kabineta poštuju. Naime, Uprava za kadrove objavljuje samo one oglase za čije objavljivanje postoji saglasnost Užeg kabineta Vlade i predviđene kadrovskim planom, a Zavod za zapošljavanje je pripremio tipski upitnik gdje ustanove detaljno obrazlažu potrebu za traženim novim zapošljavanjima“, objašnjavaju iz MJU.

Uporedna analiza podataka o broju objavljenih oglasa Uprave za kadrove pokazuje da je tokom prve polovine 2019. godine objavljeno 84,24% manje oglasa u odnosu na isti period 2018. godine, odnosno 80,22% manje oglasa u odnosu na isti period 2017. godine.

Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da institucije kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou dominantno traže zapošljavanje novih izvršilaca na određeno vrijeme jer je oko 94% ukupnog broja traženih izvršilaca.

Plan optimizacije javne uprave donešen je jula mjeseca 2018. godine i predstavlja najveću vladinu reformsku mjeru u cilju smanjenja glomaznog državnog aparata.