Korišćenje klima uređaja se može smatrati bezbjednim po zdravlje ljudi, samo ukoliko se redovno održava, prema definisanim specifikacijama proizvođača, kao i kada je režim rada klima uređaja podešen tako da ne ugrožava zdravlje ljudi.

Stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd takođe naglašavaju da klima uređaje treba koristiti na načine koje propisuju nadležne zdravstvene institucije u vrijeme pandemije/epidemije bolesti koje se prenose putem vazduha.

Optimalna temperatura samo pet stepeni niža u odnosu na spoljnu

Posebno treba izbjegavati velike razlike u temperaturi spoljašnjeg vazduha i temperaturi vazduha klimatizovanog zatvorenog prostora.

U ljetnjem periodu, optimalna temperatura vazduha zatvorenog prostora treba da je za pet do 10 stepeni Celzijusa niža u odnosu na spoljnu temperaturu vazduha.

Klima uređaj koji previše hladi unutrašnje prostorije, kada je napolju visoka temperatura, može dovesti do pojave glavobolje, ukočenosti vrata i djelova tijela.

Takođe, tok vazduha iz rashladnog uređaja ne bi trebalo da bude direktno usmjeren na osobe koje borave u prostoru, jer može doći do rashlađivanja izloženih djelova tijela, zbog čega se često javlja osjećaj bola i ukočenosti pojedinih djelova tijela, prije svega glavobolja.

Pojačati mjere čišćenja i dezinfekcije

Klima uređaj mora da bude besprekorno čist i samo takav uređaj može da osigura kvalitetan vazduh. Neadekvatno održavani filteri u klima uređajima mogu biti rasadnici bakterija i virusa koji mogu izazvati blaže i teže forme respiratornih infekcija.

Pri tome su posebno ugrožene osobe sa već postojećim respiratornim smetnjama. Prema mišljenju pulmologa, neredovno čišćenje klima uređaja može biti okidač za razvoj raznih bolesti disajnih puteva. Klime nisu samo rasadnici virusa i bakterija, već i neprijatnih mirisa.

Stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu preporučuju za ventilaciju i klimatizaciju zatvorenog prostora primjenu ventilacionog sistema sa HEPA filterima, koji se moraju redovno održavati, čistiti i mijenjati, u skladu sa proizvođačkom specifikacijom.

Operateri na održavanju i funkcionisanju sistema za ventilaciju i klimatizaciju su u obavezi da pojačaju mjere čišćenja i dezinfekcije izvoda, filtera, rešetki i svih djelova sistema koji su inače tehničkim procedurama za to predviđeni.

Ukoliko uz vještačku ventilaciju postoje i uslovi za prirodnu ventilaciju, preporuka je da se periodično, na svakih 30 minuta ili jedan sat, otvore prozori i/ili vrata u trajanju od nekoliko minuta i na taj način obezbijedi dodatna razmjena vazduha.

Kada treba uključiti klimu?

Rashladne uređaje treba uključivati kada je temperatura spoljašnjeg vazduha veća od 28 stepeni. Kada su spoljašnje temperature niže, ne treba uključivati rashladne uređaje, jer se mogu obezbijediti optimalni temperaturni uslovi prirodnim provjetravanjem zatvorenog prostora.

Važno je napomenuti da je prirodno provjetravanje prostora najbolja mjera „prirodnog prečišćavanja“ vazduha zatvorenog prostora i da se, gdje god ima mogućnosti, prostor što češće prirodno provjetrava.

Pored uticaja na zdravlje, treba imati u vidu i manje račune za struju, ako klima uređaje ne uključujete kada je spoljna temperatura vazduha niža od 28 stepeni Celzijusa. Dobro održavana i dezinfikovana klima može obezbijediti prijatan boravak u stanu ili kući, ali najviše ćete uraditi za svoje zdravlje, ako prostorije u kojima boravite, što češće, provjetravate na prirodan način.

Visoke temperature opasne i za mlade i zdrave

Stručnjaci Zavoda savjetuju da izbjegavamo visoke temperature uvijek kada je to moguće, posebno u centralnim djelovima dana kada ljetnje temperature vazduha dosežu svoj maksimum.

Obično se ističe nepovoljan uticaj na djecu, starije osobe i hronične bolesnike. Ipak, visoke temperature su podjednako opasne i za mlade i zdrave osobe, koje se često, ohrabrene svojom mladošću i zdravljem, ne pridržavaju savjeta ljekara i preporuka o ponašanju u uslovima visokih temperatura vazduha.

Pregrijevanje organizma i toplotni udar, koji ne moraju biti posljedica direktnog izlaganja toplotnim sunčevim zracima na otvorenom, kao i sunčanica, koja je posljedica direktnog izlaganja glave toplotnim sunčevim zracima, znatno su u porastu posljednjih godina, zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijevanja.

Radno angažovana populacija je u velikom riziku, naročito oni koji tokom ljeta rade na otvorenom, kao što su to građevinski radnici, poljoprivrednici, komunalne službe, ali i oni koji rade u zatvorenom prostoru u uslovima visokih temperatura. Život u ovakvim uslovima je nemoguć bez klima uređaja.