Vlada namjerava da kupi akcije Montenegroberze u vlasništvu Atlas banke u stečaju, što bi, smatraju, dovelo do vraćanja povjerenja i sigurnosti u tržište kapitala i državi omogućilo da se jeftinije i lakše zadužuje na domaćem tržištu kapitala. Atlas banka u stečaju je vlasnik 5,79 odsto akcija Montenegroberze.

Zato su na telefonskoj sjednici usvojili Informaciju o važnosti učestvovanja države na tržištu kapitala, kojom je istaknuta važnost da Ministarstvo finansija i Vlada prate dešavanja na berzi i u slučaju adekvatnih ponuda aktivno učestvuju u kupovini akcija. To, navode, uključuje i mogućnost kupovine udjela u Montenegroberzi, što bi, smatraju, doprinijelo institucionalnom prisustvu države na ovom tržištu.

„Podsjećamo da je vlasnička struktura Montenegroberze takva da udio od preko 50 odsto imaju investiciona društva čiji akcionari ne mogu da ostvaruju prava koja im pripadaju po osnovu vlasništva nad akcijama, po osnovu sudskih odluka o blokadi imovine“, saopšteno je iz Vlade.

Iz Vlade je navedeno da potpunu kontrolu nad Montenegroberzom trenutno imaju CKB, Prva banka i Istanbulska berza, jer je predsjednik borda direktora iz CKB-a, tri člana iz Borsa Istanbul, a četvrti iz Prve banke.

U Informaciji se navodi i da je država bila među prvim akcionarima Montenegroberze, kao i da ima proaktivnu ulogu u sferi javnih finansija, pa to podrazumijeva i prisustvo na tržištu kapitala.

„S obzirom na to da je u posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv značajan pomak u tom pravcu i da je intencija države da u budućnosti uzme još veće učešće na tržištu kapitala, za očekivati je da u saradnji sa institucijama tržišta kapitala koordinirano radi na stvaranju povoljnijeg i sigurnijeg ambijenta za investiranje. Sigurnost investiranja nije obezbijeđena, upravo zato što Montenegroberzom upravljaju manjinski akcionari, od kojih je najveći iz inostranstva“, tvrde iz Vlade i navode da država u vlasničku strukturu berze mora da uđe u što većem procentu, jer bi to automatski dovelo do vraćanja povjerenja i sigurnosti u tržište kapitala, a državi omogućilo da se jeftinije i lakše zadužuje na domaćem tržištu kapitala.

Za sada planiraju da za 118,2 hiljade eura kupe 5,79 odsto vlasništva Atlas banke u stečaju.

Atlas mont fond učestvuje u kapitalu Montenegroberze sa 33,54 odsto, Borsa Istanbul sa 24,43 odsto, CG broker diler sa 17,25 odsto. Atlas grupa je vlasnik 6,17 odsto, dok CKB i Prva banka imaju po 4,88 odsto i 3,73 odsto.

Ukoliko Vlada to uradi, Montenegroberza će biti četvrta berza na svijetu u kojoj je država vlasnik. Za sada kvazidržavne berze su Šenženska i Šangajska, te Taškentska. Ne treba zaboraviti da se ministar finansija Aleksandar Damjanović upravo vratio iz službene posjete Uzbekistanu!

Berze osnivaju pravna lica registrovana za poslove posredovanja vrijednosnim papirima i to kao akcionarska društva. Članovi berze mogu biti fizička i pravna lica koja obavljaju poslove trgovine vrijednosnim papirima na berzi. Uopšteno, to su brokersko-dilerske kuće i ovlaštene banke, a na nekim berzama je ograničen broj članova.

Berza, kao organizator tržišta mora zadržati neutralnost prema svim učesnicima te ne može prodavati i kupovati berzanske objekte (osim u slučaju da član berze ne izvrši ugovoreni posao), davati savjete ili mišljenje o vrijednosti ili povoljnosti kupovine ili prodaje berzanskih objekata.

Berze funkcionišu pod strogim pravilima, koja su obavezujuća za učesnike trgovine. Kontrolu nad poslovanjem berzi vrši država, najčešće putem komisije za vrijednosne papire. Komisija može obustaviti rad berze pod uslovima određenim kao neregularni tržišni uslovi.

Očekivanje vlade da se, kao suvlasnik na berzi, jeftinije zadužuje je direktno suprotno članu 49 Zakona o hartijama od vrijednosti koji insistira na neutralnosti i kaže da se ,,berza ne smije baviti trgovinom hartija od vrijednosti ni davati savjete o trgovini hartijama od vrijednosti i investiranju u hartije od vrijednosti, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti kupovine ili prodaje hartija od vrijednosti“.