Poreska uprava planira formiranje poreske policije u cilju jačanja nadležnosti i uspostavljanja efikasnijeg mehanizma za otkrivanje poreskih prevara i utaja i ostalih krivičnih djela u oblasti privrednog kriminala, i to nakon obezbjeđivanja zakonskih, organizacionih i logističkih preduslova, kazao je u intervjuu za Dan direktor Poreske uprave PU Miomir M. Mugoša.
“Formiranje poreske policije omogućiće samostalno sprovođenje
izviđajnih radnji od strane poreskog organa koje obuhvataju: pozivanje i
saslušavanje lica zbog sumnje na izvršeno poresko krivično djelo,
prikupljanje obavještenja od građana, vršenje potrebnog pregleda
prevoznih sredstava, putnika i prtljaga, pregleda određenih objekata,
privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u prisustvu
odgovornog lica, ostvarivanja uvida u njihovu dokumentaciju i njeno
oduzimanje po potrebi. S obzirom na to da ćemo za ovu organizacionu
jedinicu odabrati najstručnije kadrove sa kompetencama i stručnim
znanjem za sprovođenje aktivnosti koje su u nadležnosti poreske
policije, pored regionalnih kontakata, u prvom redu sa Poreskom upravom
Republike Srbije, u proteklom period uspostavili smo saradnju sa
Finansijskom policijom Republike Italije, sa kojom je dogovoren okvir
buduće razmjene iskustava kroz obuku i edukaciju radi jačanja
administrativnih kapaciteta Poreske uprave u ovoj oblasti”, pojasnioje
Mugoša.
Koliko iznosi poreski dug prema posljednjim podacima? Da li je smanjen i za koliko u odnosu na uporedni period?
Mugoša: Presjek ukupnog dospjelog poreskog duga radi
se na kraju svake godine, te će podaci po ovom osnovu biti dostupni
nakon 31.12.2019. godine, radi uporednosti sa prethodnim godinama.
Svakako, s obzirom na to da se pitanjem analize ukupnog poreskog duga i
duga pojedinačnih poreskih obveznika bavimo svakodnevno, već sada mogu
reći da je dug tokom 2019. godine smanjen za preko 20 miliona eura u
odnosu na kraj 2018. godine.
Na taj način nastavljen je uspostavljeni trend smanjenja nivoa
dospjelog poreskog duga, a smanjenje bi bilo još značajnije da se u
poreskom knjigovodstvu ne vode poreske obaveze i onih obveznika kod
kojih ne postoji nikakva mogućnost za naplatu, zbog čega se
svakodnevnevno na iste obračunava kamata koja je u 2019. godini iznosila
preko 18 miliona eura.
Imajući u vidu da će 2020. godinu obilježiti rješavanje pitanja
poreskog duga najvećeg poreskog dužnika – nacionalne avio-kompanije
Montenegroerlajnz AD Podgorica, što će imati ogromni efekat na bilans
ukupnog dospjelog poreskog duga, kao i dalje sprovođenje reprograma
poreskog potraživanja, iniciranje stečajnih postupaka i primjena ostalih
mjera naplate, očekujem da će trend smanjenja duga biti nastavljen i u
2020. godini.
Koliko od ukupnog poreskog duga nije naplativo?
Mugoša: Pitanje naplativosti poreskih obaveza
predstavlja najveći izazov s kojim se Poreska uprava suočava u poslovima
upravljanja poreskim dugovanjima, a posebno imajući u vidu da je
izuzetno teško poreske obaveze klasifikovati kao naplative ili
nenaplative.
Preporuke međunarodnih eksperata za fiskalna pitanja, kao i pozitivna
praksa u upravljanju dugovanjima, pokazuju da se svaki dug stariji od
šest mjeseci može smatrati teže naplativim, ali bez obzira na to,
Poreska uprava ulaže maksimalne napore da od svih obveznika koji su
prema kriterijumima Ministarstva finansija klasifikovani kao aktivni,
naplati što veći opseg dospjelih poreskih obaveza.
U prilog tome svjedoče efekti reprograma poreskog potraživanja, kroz
koji naplaćujemo dug najvećim dijelom višegodišnje starosti i to od
obveznika kod kojih nijedna druga mjera ne bi dala efekat.
S druge strane, polovina ukupnog dospjelog duga odnosi se na
obveznike koji prema kriterijumima Ministarstva finansija spadaju u
neaktivne subjekte, koji godinama ne obavljaju djelatnost, ne stiču
nikakve prihode i nemaju imovinu, zbog čega mogućnost naplate
potraživanja kod istih gotovo i ne postoji.
Zbog čega je primjena Zakona o fiskalizaciji odložena za
godinu? Da li će se u tom periodu ispuniti svi preduslovi za njegovu
primjenu od 2021. godine?
Mugoša: Ministarstvo finansija je dostavilo Vladi
predlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga
kojim se početak primjene ovog zakonskog rješenja odlaže do 1. januara
2021. godine, imajući u vidu prepoznatu potrebu da se na što
kvalitetniji način obezbijede normativni i tehnički preduslovi za
uspješnu implementaciju projekta elektronske fiskalizacije, a koji
podrazumijevaju izradu podzakonskih akata i nabavku infrastrukturne
opreme od strane Poreske uprave i poreskih obveznika.
Iako su svi akteri u projektu ulagali maksimalne napore da realizuju
vrlo zahtjevne aktivnosti odabira izvođača projekta i izrade
podazkonskih akata kako bi se sa primjenom zakona počelo 1. januara
2020. godine, realno nije bilo izvodljivo da u tako kratkom roku bude
završen tenderski postupak, kao i da se nakon njega nabavi i instalira
softversko i hardversko rješenje u Poreskoj upravi, a još više da svi
poreski obveznici na osnovu tehničke specifikacije istog upodobe svoje
sisteme za omogućavanje fiskalnog servisa za prenos podataka.
Cijeneći značaj ovog projekta za suzbijanje sive ekonomije i
očekivane benefite i za državu i za crnogorsku privredu, smatram da će
12 mjeseci koje sada imamo na raspolaganju da se pripremimo za početak
primjene zakona biti iskorišćeni na najbolji način, i to da kroz
tenderski postupak odaberemo najboljeg izvođača projekta, da izvršimo
nabavku najkvalitetnije opreme, da kroz uspostavljeni dijalog sa
privrednom zajednicom dođemo do podzakonskih akata u potpunosti
primjenjivih u praksi, i konačno, da omogućimo poreskim obveznicima da
se pravovremeno pripreme za elektronsku fiskalizaciju i da kroz testnu
fazu otklone eventualne greške u funkcionalnostima sistema.
Koliko ste do sada naplatili duga kroz reprogram i koliko je
otpisano kamate kroz Zakon o reprogramu od početka njegove primjene?
Mugoša: Prema evidenciji uplata obaveza kroz
reprogram poreskog duga do sada je prihodovano ukupno 62.720.274,89
eura, pri čemu stopa naplate reprogramirnih obaveza iznosi 72,24 odsto.
Dosadašnjom realizacijom navedenog zakonskog rješenja pravna lica, među
kojima je i znatan broj obveznika s crne liste, do sada su izmirila
potraživanja u iznosu od 49.873.897,65 eura, dok su fizička lica
izmirila potraživanja u iznosu od 8.601.788,65 eura, a javna preduzeća i
ustanove u iznosu od 4.244.588,59 eura.
Ukupna kamata na zaduženja po rješenjima o reprogramu koja su još
uvijek na snazi iznosi 14.164.455,50 eura, a do sada jeu skladu sa
Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja 819 poreskih obveznika, koji
su izmirili kompletan reprogramirani dug, steklo pravo na otpis kamate u
iznosu od 1.117.545,10 eura.
Vaše ime je spominjano od strane pojedinih lica koja su
dovođena u vezu sa aferom Klap. Kako gledate na te komentare i da li Vas
je neko iz državnih organa zvao na razgovor u vezi sa fiktivnim
fakturama?
Mugoša: S obzirom na to da povjereni mandat
direktora Poreske uprave sprovodim profesionalno i etički poštujući
zakone naše države uz puni profesionalizam i integritet, navode koji su
se pojavljivali u medijima, a koji su plasirani od strane pojedinaca
protiv kojih se vodi krivični postupak i predstavnika političkih
partija, smatram pokušajem da se Poreska uprava uključi u
dnevno-političke i druge interesne obračune, koji nikako nijesu
svojstveni ovoj instituciji, i na taj način naruši njen ugled.
Svakako,imajući u vidu da su svi službenici Poreske uprave i ja lično
dužni u svojim postupcima dosljedno primjenjivati poreske propise, to
jednako kao i sami poreski obveznici podliježemo utvrđivanju
odgovornosti od strane nadležnih organa u slučaju postojanja sumnje na
zloupotrebu službenog položaja ili izvršenje radnji iz domena krivične
odgovornosti.
Za potrebe sprovođenja istražnog postupka u postupcima Vardar i Klap nadležnim organima već smo obezbijedili svu potrebnu dokumentaciju neophodnu za utvrđivanje dosljednosti primjene zakona od strane poreskih službenika u postupcima utvrđivanja i naplate poreskih obaveza, a i ja lično stojim na raspolaganju u slučaju eventualne potrebe vršenja istražnih radnji radi utvrđivanja mojeg poštovanja službenih ovlašćenja.
Pročitajte još