Takozvani
krizni porez od danas više nije na snazi. Vlada je nakon sedam godina primjene
odlučila da ga ukine. To znači da će porez na dohodak fizičkih lica
iznositi 9% na sve zarade. Pitali smo Ministarstvo
finansija da
li očekuju manje novca u budžetu zbog ukidanja ove mjere te da li ima prostora
za dodatno smanjivanje opterećenja na zarade .
Krizni porez uveden je 2013. godine kao jedna od mjera fiskalne konsolidacije. Postepeno smanjivan sa prvobitnih 15 na 11% na zarade veće od državnog prosjeka. Nakon sedam godina primjene Vlada je odlučila da ga ukine.
„To u suštini u praksi znači da nećemo imati veću stopu poreza na dohodak fizičkih lica već se sve svodi na jednu stopu od 9%“ – kazao je Bojan Paunović iz ministarstva finansija.
Godišnje se po ovom osnovu državnu kasu sliva oko 3 miliona EU , ti iznosi kako kažu Ministarstvo finansija nijesu imali značajniju ulogu u strukturi prihoda.
„Naša očekivanja su da će kompenzacija biti izvršena sa rastom prihoda na drugim kategorijama prihoda tako da kroz povećavanje ekonomske aktivnosti ali takođe i sa pozitivnim efektima drugih mjera fiskalne konsolidacije.“
Paunović podsjeća i da je sredinom prošle godine kada je povećana minimalna zarada smanjen i porez na obavezno zdravstveno osiguranje za dva odsto. Na taj način dodatno je smanjeno opterećenje na zaradu.
„Ovdje treba napomenuti da su javne finansije u Crnoj Gori i dalje u procesu fiskalne konsolidacije. Zašto je to bitno? Iz razloga što ove mjere imaju direktni negativni uticaj na prihode, budžeta međutim svakako moramo biti svjesni da u cilju daljeg povećanja konkurentnosti privrede i povećanja zarada građani u Crnoj Gori moramo raditi na smanjenju poreskog opterećenja.“
Iz ministarstva finansija ne isključuju mogućnost da se porezi na zarade dodatno smanje, poručuje da će pratiti prilike u zemlji u okruženju i gledati kada je najbolja prilika da se to i učini.
Pročitajte još