Iako je interesovanje investitora za kupovinu akcija Elektroprivrede Crne Gore ogromno, ne žurimo i ne prodajemo- Vlada će uraditi analizu upravljačke i vlasničke strukture EPCG koja će nam odgovoriti šta je optimalno rješenje, istakla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
Ona je ocijenila da crnogorska energetika danas već ima dovoljno
iskustva sa strateškim partnerstvima- “od onih sjajnih, poput CGES-a i
Terne, do onih koja smo raskinuli, ali na odgovoran i ozbiljan način, ne
dovodeći u pitanje reputaciju Crne Gore kao ozbiljne investicione
destinacije”.
Odgovarajući na pitanje zašto je Vlada odustala od valorizacije
Rudnika uglja na Maoču, ministarka Sekulić je naglasila da zelena
energija mora biti crnogorski brend zbog ustavnog određenja i enormnih
neiskorišćenih potencijala.
Ona je potvrdila da Vlada ostaje pri stavu da neće biti gradnje novih
malih hidroelektrana, što znači da neće biti ni novih tendera, niti
novih procedura izdavanja energetskih dozvola.
ANALITIKA:
Vlada planira da uradi analizu upravljačke i vlasničke strukture EPCG.
Da li je privatizacija EPCG u opticaju? Kakvo je interesovanje
investitora za kupovinu akcija EPCG?
SEKULIĆ: Ako izuzmemo organizacione promjene u
energetskom sektoru koje su posljedica zakonskih obaveza, odnosno
obaveza iz procesa pristupanja EU, EPCG organizaciono danas nije bitno
drugačija od one iz 1998. godine, kada je iz javnog preduzeća
transformisana u akcionarsko drušvo. Sa druge strane i crnogorska i
evropska energetika danas su bitno drugačije od one sa početka vijeka.
U tom smislu, naše opredjeljenje nije da skrštenih ruku posmatramo
kako se drugi mijenjaju i prilagođavaju tržištu. Ako se restrukturiraju,
razdvajaju i spajaju njemačke, italijanske ili španske energetske
kompanije, očigledno je da ne postoji univerzalna formula, odnosno da
dalji razvoj traži promjenu.
Ne žurimo. EPCG je danas zasigurno najzdravija državna
elektroprivreda na Zapadnom Balkanu. Kompanija koja ima stabilne
prihode, dobar bilans na regionalnom tržištu, sjajnu poziciju na
raskršću energetskih puteva i ono što je državu posebno bitno–
ambiciozan investicioni plan.
Jasno je da je interesovanje investitora za takvu kompaniju ogromno. I
to mora da nam prija. No, mi ne prodajemo. Mi gradimo viziju razvoja po
mjeri 21. vijeka i upravo zato što smo svjesni da taj razvoj može biti
višestruko brži u partnerstvu sa nekim, odlučili smo se da uradimo
analizu koju pominjete.
Ona će nam odgovoriti šta je optimalno rješenje. Crnogorska
energetika danas već ima dovoljno iskustva sa strateškim partnerstvima.
Od onih sjajnih, poput CGES-a i Terne, do onih koja smo raskinuli, ali
na odgovoran i ozbiljan način, ne dovodeći u pitanje reputaciju Crne
Gore kao ozbiljne investicione destinacije.
Više puta smo isticali naše opredjeljenje da EPCG treba da bude i
veća i modernija i profitabilnija kompanija, a do tog cilja možemo doći
razvojem vizije koju Vlada ima, bilo sa strateškim partnerom, bilo
sami.
ANALITIKA: Termoelektrana Pljevlja naredne godine prebaciće
radne sate koji su predviđeni po evropskim direktivama. Vlada je, kao
što se zna, odustala od gradnje drugog bloka. Da li će se zatvoriti prvi
blok TE Pljevlja?
SEKULIĆ: Rad TE Pljevlja pod tzv. integrisanom
dozvolom počeo je od 01.01.2018. godine i predviđeno je da se njen rad
ograniči na 20.000 sati do 2023. godine, u postojećem tehničko
tehnološkom procesu koji podrazumijeva emisiju štetnih gasova iznad
nivoa evropskih standarda. Upravo je to bilo jedno od najvažnijih motiva
da se i krene u proces ekološke rekonstrukcije čime će se obezbijediti
višedecenijski rad TE u skladu sa najvišim standradima kada je riječ o
emisiji štetnih gasova koji važe u EU. Od politike upravljanja
proizvodnjom koju reguliše menadžment EPCG, u skladu sa interesima
kompanije, zavisiće i broj sati koji će TE odraditi tokom naredne
godine.
Važno je pojasniti i pitanje 20.000 sati. Ono ne podrazumijeva trajno
gašenje I blok TE, već dozvoljeni rad prije potpune, već ugovorene
ekološke rekonstrukcije. Nakon završetka relevantnih djelova
rekonstrukcije, prije svega denitrifikacije i desumporizacije, izvršiće
se tehnički prijem potpuno novog-starog postrojenja, koje u tom pogledu
neće imati nikakvo ograničenje.
U ovom trenutku EPCG ima na raspolaganju još samo 7.000 sati, što je
praktično cijela naredna godina. Vjerujem da će odabrani izvođač
realizovati ugovorne obaveze u ugovorenom roku. Ako EPCG bude potrebno
neko kraće dodatno vrijeme, više je opcija na raspolaganju, a optimalna
će biti pravovremeno aktivirana.
ANALITIKA: Zašto Vlada u svojim planovima više nema razvoj Rudnika uglja na Maoču?
SEKULIĆ: Nedavno predstavljanje novog evropskog
dogovora od strane Predsjednice Evropske komisije, moralo bi biti
dovoljan argument i najsnažnijim pobornicima uglja da evropski kontinent
danas nije ni mjesto ni vrijeme u kojem se može razumno govoriti o
širenju djelatnosti eksploatacije uglja. Ako želimo biti dio
jedinstvenog evropskog tržišta energije i dijeliti sve benefite, moramo
podijeliti i odgovornost.
Zelena energija mora biti crnogorski brend. I zbog ustavnog određenja
i zbog enormnih neiskorišćenih potencijala. Onima koji ne dijele ovakav
stav, dovoljna je i činjenica da izvodljivost i finansijska isplativost
realizacije projekata koji podrazumijevaju otvaranje novih rudnika
uglja ili izgradnje termoelektrana u današnjoj evropskoj energetici nije
moguća.
ANALITIKA: Da li će Vlada ostati pri stavu da neće biti
gradnje novih malih hidroelektrana? Da li će biti raskinuti ugovori sa
koncesionarima koji nijesu obezbijedili novac za investicije bez prava
odštete za njih, kao i u slučajevima u kojima ne postoje planski
dokumenti koji omogućavaju gradnju mHE?
SEKULIĆ: Vlada ostaje pri stavu da neće biti novih
mHE, odnosno ni novih tendera ni novih procedura izdavanja energetskih
dozvola. Već su donijeti Zaključci koji definišu obavezu Ministarstvu
ekonomije da pokrene razgovore sa investitorima u vezi sporazumnog
raskida šest ugovora o koncesijama.
Imajući u vidu da su pregovori u toku, nije uputno govoriti o detaljima,
ali će javnost svakako biti pravovremeno obaviještena o svim
relevantnim pitanjima.
U narednom periodu će fokus biti na tom procesu, ali ćemo svkako
nastaviti da pratimo realizaciju svih ostalih ugovora i u skladu sa
ugovorenim obavezama preduzimati konkretne korake.
ANALITIKA:
Koliko je projekat gradnje podmorskog kabla Crna Gora- Italija značajan
sa aspekta buduće regionalne trgovine strujom?
SEKULIĆ: Puštanje u rad podmorskog kabla predstavlja
ostvarenje vizije Crne Gore kao energetskog čvorišta ovog dijela
Evrope. Infrastruktura koja u velikoj mjeri dopirnosi valorizaciji
potencijala kojima, u prvom redu, mi raspolažemo.To je razlog više naše
opredijeljenosti da krenemo u projekte izgradnje novih porizvodnih
objekata koji koriste OIE. Isto tako, realizacija ovog projekta,
doprinosi boljoj povezanosti i cijelog regiona sa tržištem EU. U tom
smislu veliko interesovanje svih učesnika na tržištu je prisutno još od
perioda dok je reliazacija projekta bila u toku, a posebno je izraženo
sada. I ono što je sigurno– biće izuzetno atraktivno sa aspekta trgovine
u narednom periodu, a veliko interesovanje investitora nam dokazuju već
prve aukcije kapaciteta i 3 miliona eura prihoda CGES-a za 70 MW kabla.
ANALITIKA: Da li se, na osnovu stanja na berzi električne
energije i stabilnosti elektroenergetskog sistema, očekuje da struja za
domaćinstva i privredu poskupi naredne godine?
SEKULIĆ: Nedavno smo imali priliku da se upoznamo sa
odlukom Regulatorne agencije za energetiku koja se ticala odobravanja
regulatorno dozvoljenih prihoda kompanija. Tada smo imali prilike da
vidimo da će npr. cijena za domaćinstva biti u padu za 2019. godinu za
1,32%.
Drugi važan element koji se tiče ukupne tarife je energija. Po tom
osnovu, ne očekujem da bude povećanja cijena. Naravno odluku o tome
donosi snabdjevač i uskoro ćemo znati odluku i po tom pitanju ali na
osnovu svega ovoga očekujem da neće biti rasta cijena struje za narednu
godinu.
ANALITIKA: Da li se poštuje odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini o neradnoj nedjelji za trgovine na malo i veliko?
SEKULIĆ: Uvođenje neradne nedelje za trgovine na
veliko i malo kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini prvobitno je imao za
cilj unapređenje polozaja zaposlenih u sektoru koji zapošljava 37 000
radnika.
Smatram da njegova primjena u praksi nailazi na potpunu opravdanost.
Nešto više od dva mjeseca se Zakon primjenjuje i broj utvrđenih
nepravilnosti je jako nizak. Za sve one koji su se oglušili o Zakon
primijenjene su adekvatne mjere.
Vrijeme je definitivno najbolji pokazatelj i čini mi se da se polako svi prilagođavamo i shvatamo značaj ovakvog rješenja.
ANALITIKA:
Da li se druga faza projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori
sprovodi u skladu sa planom? Pošto se ovaj projekat realizuje od 2009.,
da li biste mogli sumirati šta je do sada urađeno u oblasti energetske
efikasnosti?
SEKULIĆ: Projekat „Energetska efikasnost u Crnoj
Gori“ (MEEP) ima za cilj unaprjeđenje energetskih karakteristika javnih
institucija a za čiju su realizaciju sredstva obezbijeđena kreditom od
strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Ovim projektom se finansira implementacija mjera energetske
efikasnosti, a koje se prevashodno odnose na: zamjenu fasadne stolarije,
postavljanje toplotne izolacije na omotaču zgrade, poboljšanje
unutrašnjeg osvjetljenja, modernizaciju ili potpunu zamjenu kotlarnica
uz modernizaciju cjelokupnog sistema grijanja i modernizaciju sistema za
pripremu sanitarne tople vode. Do 10% ukupne investicije investira se u
radove koji nisu mjera energetske efikasnosti.U okviru prve faze
MEEP-a, a koja je trajala od 2009. godine do 30. marta 2018. godine,
energetski je adaptirano 25 javnih institucija, tj. izvršena je
adaptacija na objektima koje koristi oko 100.000 korisnika. Rezultat
ovih aktivnosti doveo je do smanjenja potrošnje energije u prosjeku za
42,5%, smanjenja rashoda za oko 600.000 € godišnje.
Kako bi se nastavile aktivnosti na primjeni mjera energetske
efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima u Crnoj Gori, a polazeći od
višestrukih pozitivnih rezultata implementacije projekta, u julu
mjesecu 2018. godine, potpisan je novi Ugovor o kreditu sa Međunarodnom
bankom za obnovu i razvoj, u iznosu od 6 miliona eura i realizacija
projekta će trajati do 31.12.2023. godine.
Realizacije druge faze projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“
teče u potpunosti u skladu sa planiranom dinamikom. Do danas, završeni
su ili su u toku radovi na 5 objekata, vrijednosti većoj od 2 miliona
eura.
Kada pravimo osvrt na aktivnosti koje su sprovedene u energetskoj
efikanosti u predhodnom periodu moramo pomenuti i najveći projekat koji
realizujemo a to je „Program energetske efikasnosti u javnim zgradama
(EEPPB)“, kojim implementiramo mjere energetske efikasnosti na javnim
objektima u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. Program realizujemo u
dvije faze po osnovu ugovora o kreditu i finansijskom doprinosu,
potpisanih sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), u ukupnom iznosu od
36,183 miliona eura.
Prva faza je realizovana u periodu od januara 2012. godine do kraja
2015. godine, u okviru koje je izvršena rekonstrukcija i adaptacija 20
osnovnih i srednjih škola i jednog studentskog doma, i tom prilikom
vrijednost uloženih sredstava je iznosila 15,2 miliona eura. Druga fazom
„Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“ je počela u januaru
2015. godine, dok je završetak planiran za kraj 2020.godine.
Primarni cilj programa je poboljšanje uslova za boravak i rad
korisnika objekata kroz unaprijeđenje energetske efikasnosti i
obezbjeđenje održivosti odabranih objekata. Pored zadovoljenja ovog
cilja moramo istaći i rezultate koje smo postigli u smanjenju
energetskih potreba objekata tokom realizacije ovog projekta. Za sve
objekte, u kojima su izvedeni radovi u cilju primjene mjera eneregtske
efikasnosti, izvršeno je analiza rezultata nakon sprovedenih mjera.
Prema navedenoj analizi, ukupne ostvarene uštede u energiji iznose 13
GWh, što predstavlja u prosjeku 60,74 % smanjenja potrebe objekata za
energijom u odnosu na period prije rekonstrukcije.
Do sada je u okviru druge faze programa izvršena rekonstrukcija i
adaptacija 12 obrazovnih i jedne socijalne ustanove, pri čemu ukupna
vrijednost izvedenih radova iznosi 12,056 miliona eura.
U završnoj fazi je izrada softvera za proračun energetskih
karakteristika zgrada, nakon čega će biti omogućeno izdavanje
energetskih sertifikatatkz energetskih pasoša za zgrade Takođe u
završnoj fazi je i izrada nacionalnog inventara zgrada, koji će služiti
kao osnova za određivanje nekih parametara potrebnih za razvoj pomenutog
softvera.
Potpisan je i ugovor i grant u ukupnoj vrijednosti od oko 50 miliona eura uz kamatnu stopu 1,06% za treću fazu „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“ koji su potpisali Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija sa KFW bankom i Evropskom komisijom (preko Regionalnog fonda za energetsku efikasnost). Implemenatacija programa će početi naredne godine a rok za završetak je kraj 2027.godine.
Pročitajte još