Pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Materice, praznik majki. Ovaj praznik pada uvijek u drugu nedelju pred Božić.

Ovo je najveći hrišćanski praznik majki i žena. Tog dana djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, šalom, maramom ili kaišem na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Detinjce.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a majka onda dijeli djeci poklone, i na taj način se „dreši“. Na isti način se vežu sve udate žene, koje se dreše poklonima djeci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.

Na Materice se prema običaju sastaju muškarci i djevojke koji planiraju brak, a tom prilikom treba da se daruju nekom sitnicom.

– Dobro jutro gazdarice, došle su vam Materice. Mi smo došli znaš, da nam nešto daš – nekada se na Materice pjevalo.

Vjeruje se i da muževi treba da vežu svoju tek udatu ženu i tako prizovu dobijanje potomstva u narednoj godini.

Za Materice je običaj i da sve žene obavezno odu na liturgiju u crkvu gde ih sveštenik pričesti i da im oproste od svih grehova koje su eventualno počinile u poslednjih godinu dana.

Postoji i narodno vjerovanje po kome na Materice nipošto ne treba obući već nošenu odjeću već isključivo novu, kako bismo „čisti“ ušli u Novu godinu.

Materice su praznik na koji ne treba spremati kuću, usisavati…

Materice uvijek padaju nedelju dana posle Detinjaca, hrišćanskog praznika djece i roditelja, ali i nedelju dana pre Očeva (Oca), praznika svih muškaraca koji su postali tate.

Ova tri praznika imaju za cilj da učvrste jedinstvo u porodici hrišćanskog svijeta.

Simbolika ovog uzajamnog „vezivanja“ i „drešenja“ djece i roditelja je jasna: na ovaj način pripremamo se za doček najradosnijeg praznika hrišćanskog – Božića, koji je pomirio čovjeka sa Bogom odrešivši ga veza grjehovnih, a vezavši ga novom vezom ljubavi za Boga.