Ljeto kao najtoplije doba godine može da izazove zdravstvene tegobe, posebno osjetljivim kategorijama stanovništa kao što su djeca, hronični bolesnici i starije osobe, upozorili su iz Udruženje domova zdravlja (UDZ), i savjetovali građanima da se pridržavaju preporuka ljekara.

Kako su kazali iz Udruženja, visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti koje donosi ljeto.

„Zato je neophodno prilagoditi i promijeniti način života, od ishrane i odijevanja, do drugačijeg rasporeda aktivnosti“, kaže se u saopštenju UDZ. 

Navodi se da nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, kao i nekorišćenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, a u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom. 

Iz UDZ su kazali da je, bez obzira na tip kože, najvažnije pridržavati se osnovnih preventivnih mjera.

„Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom, koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimum 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja“, naveli su iz Udruženja, prenosi agencija Mina.

Preporuka je i sunčati se postepeno, uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zracima u periodu od deset do 16 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici, kao i oboljeli od šećerne bolesti.

Takođe, savjetovali su iz UDZ, treba oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima i nošenje sunčanih naočara s UV zaštitnim slojem.

Oni su podsjetili da je, zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti tijelu i koži potrebna veća količina vode, pa zato treba piti najmanje dva litra dnevno. 

Preporuka ljekara je da se tečnost unosi polako, u malim količinama, i da se izbjegavaju alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja samo pojačavaju dehidrataciju. 

Iz UDZ upozoravaju i da su ljeti česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrabežom kože i velikim bolnim otokom. 

Kako su naveli, u većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Vrućine naročito teško padaju starijim i osobama sa zdravstvenim problemima, pa iz UDZ navode da je tim osjetljivijim grupama najvažnije da se pridržavaju savjeta ljekara i konsultuju se sa njima kakav uticaj ljekovi koje koriste mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.

Oni su savjetovali građanima da, u slučaju da osjete tjeskobe dok su vani, traže pomoć i što prije uđu u hladniji prostor. 

„Pijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć“, kaže se u saopštenju.

Iz UDZ preporučuju obavezno savjetovanje sa doktorom u slučaju drugih tegoba, ili ako opisane tegobe duže traju.

Kako su kazali, tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. 

„Ljeti, zbog porasta temperature, nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, pa bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica“, upozorili su iz Udruženja.

U toplim danima bi, kako su naveli, trebalo maksimalno pojednostaviti pripremu jela – upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i, po mogućnosti, svakodnevno pripremati svježe obroke. 

Posebnu pažnju, prema njihovim riječima, treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. 

Kad su obroci u pitanju, treba jesti češće, ali manje količine i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.

Iz Udruženja su savjetovali građanima da nastoje da rashlade prostor u kojem žive, i da bi bilo idealno da sobna temperatura bude ispod 30 stepeni Celzijusa danju i ispod 22 stepena noću. 

Oni su naglasili da je to posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina i hronične bolesnike. 

„Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite prozore tokom noćnih i ranih jutarnjih sati kada je spoljašnja temperatura niža i na taj način smanjite količinu toplog vazduha unutar stana ili kuće“, kazali su iz UDZ. 

Danju, kako su naveli, treba zatvorit prozore i roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu, a navući zavjese, draperije, tende na prozore koji dobijaju jutarnje ili popodnevno sunce.