Vlada treba da pažljivo analizira ekonomsku opravdanost izgradnje preostalih dionica auto-puta i njihov uticaj na budžet i javni dug, kao i da razmotri mogućnost da obezbijedi fiskalnu rezervu koja bi se koristila u slučaju aktiviranja neke garancije ili pogoršanja ekonomske situacije.

To je ocijenila Centralna banka (CBCG) koja je objavila juče preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike u 2020. godini. CBCG je dala prepruke za realni sektor, finansijski sistem, fiskalnu politiku i statistiku.

U dokumentu su izostale detaljne preporuke Vladi u oblasti sektora energetike i saobraćaja.

Vrhovna monetarna institucija preporučuje da izvršna vlast razmotri uvođenje poreskih olakšica ili oslobađanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja dobiti na teritoriji Crne Gore, a naročito za investiranje u proizvodne djelatnosti i u nerazvijena područja.

Dokument CBCG napisan je na 13 strana, dok je ranijih godina Vlada dobijala od CBCG dokument na oko 100 strana koji je sadžao presjek stanja u svim važnim oblastima koji doprinose razvoju ekonomije države. Taj dokument je sadržao glavne rizike za svaku oblast, detaljne preporuke koje treba sprovoditi u kratkim ili dugim rokovima u tim oblastima, strateške pravce razvoja…

“Poboljšati proces planiranja i izvršenja budžeta i procjene neizmirenih obaveza, kako bi se spriječilo njihovo akumuliranje. Javnu potrošnju fokusirati na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i ekonomskog rasta. Veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uz reforme tržišta rada poboljšala bi zaposlenost i materijalni položaj mladih i pomogla bi u stvaranju produktivnije radne snage. Unaprijediti planiranja gotovine na kvartalnom i godišnjem nivou, kao i neophodnih mjesečnih zaštitnih rezervi gotovine. Sa ciljem poboljšanja transparentnosti i smanjenja cijene, kreirati preliminarni godišnji kalendar za emisiju državnih zapisa”, sugerišu iz CBCG.

Centralna banka, na čijem čelu je Radoje Žugić, smatra da bi Vlada trebalo da napraviti sveobuhvatan i detaljan plan za odvijanje elektronskih javnih nabavki, kako bi se unaprijedila efikasnosti procesa nabavke roba, usluga i radova i ostvarile uštede u javnom sektoru.

“Radi limitiranja fiskalnog rizika potencijalnih neizmirenih obaveza, u Ministarstvu finansija kreirati detaljnu bazu podataka svih kompanija koje imaju vlasnički kapital države, implementirati OECD-ove principe korporativnog upravljanja za ove kompanije i pojačati njihov finansijski nadzor. Potrebno je stvoriti kapacitete u Ministarstvu finansija koji će raditi procjenu, upravljanje i nadzor fiskalnog rizika koji proizilazi iz projekata javno-privatnog partnerstva”, navodi se u dokumentu.

Vladi je preporučeno da razmotri mogućnost usklađivanja oblika i visine fiskaliteta na opštinskom nivou i izdavanje državnih obveznica za finansiranje infrastrukturnih i drugih projekata od javnog značaja. Preporuka je i da se osnuje nacionalno koordinaciono tijelo za finansijsku edukaciju u čijoj nadležnosti će, između ostalog, biti izrada nacionalne strategije za finansiasko obrazovanje u skladu sa međunarodnom praksom.

Poboljšati proces planiranja i izvršenja budžeta i procjene neizmirenih obaveza,da bi se spriječilo njihovo akumuliranje. Javnu potrošnju fokusirati na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i ekonomskog rasta. Veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uz reforme tržišta rada poboljšala bi zaposlenost i materijalni položaj mladih i pomogla bi u stvaranju produktivnije radne snage, preporuke su CBCG

“U cilju stimulisanja štednje građana, inicirati izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim bi se ukinula/odložila obaveza obračuna, obustave i uplate poreza na prihod od kamata za fizička lica. Podsticati korišćenje usluga unapređenja Kreditnog registra Centralne banke sa ciljem informisanosti o stanju dužnika i boljeg upravljanja rizikom poslovanja povjerioca”, smatraju u CBCG.

U oblasti penzionog sistema treba sprovesti direktne mjere koje ograničavaju rano napuštanje tržišta rada i prijevremeno penzionisanje, a za tržište rada Vladi se predlaže realizacija programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, kao kategorije dugoročno nezaposlenih osoba.

Nema preporuka za obuzdavanje nelikvidnosti privrede

Centralna banka u preporukama za realni sektor (privredu) nije pominjala nelikvidnost privrede.Vladi je ranijih godina predlagano da detaljno analizira uzroke dugotrajne nelikvidnosti privrede i pripremi predlog svih raspoloživih mjera za prevazilaženje identifikovanih uzroka i rješenje problema nelikvidnost. Vrhovna monetarna institucija je predlagala i da se to pitanje rješava u trouglu CBCG, Vlada i privrednici.

Na spisku nema više preporuke Vladi da spriječi kompanije da izvlače novac iz države i izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza.

To je značilo da izvršna vlast treba da ukine sklopljene poreske ugovore sa državama i teritorijama gdje su poreske stope mnogo niže i preko kojih se najčešće obavljaju te transakcije na štetu državnog budžeta. 

Te države ili of-šor teritorije zbog izuzetno niskih poreskih stopa nazivaju se poreski rajevi.

Za rješenje tog problema CBCG je predlagala i da Poreska uprava dobije veća ovlašćenja kako bi imala uvid u bankarske informacije o tim transakcijama i da se promijene pravila o izvještavanju o stranim investicijama.

CBCG je odustala i od preporuke da se ograniče visoke kamatne stope banaka koje je vrhovna monetarna institucije nazivala “zelenaškim”.

Nastaviti sa smanjenjem poreza i doprinosa na plate

U oblasti konkurentnosti je preporučeno jačanje kapaciteta institucija i drugih tijela zaduženih za smanjenje sive ekonomije, kao i podizanje nivoa odgovornosti za efikasnost primjene utvrđenih mjera za smanjivanje neformalne ekonomije.

“Kreirati bazu ili registar prometovanih nekretnina i nastaviti sa poreskom reformom kroz dalje smanjenje opterećenja na poreske obveznike, naročito poreskog opterećenja rada”, navodi se u preporukama.

Vladi se za dalji razvoj turizma preporučuje da efikasnijim mjerama spriječi
dalju devastaciju, prekomjernu gradnju, uništavanje zelenih zona, kao i da valorizuje istorijske lokalitete na području Crne Gore čiji arhitektonski, arheološki i kulturološki značaj nije prepoznat ili nije zaštićen.

CBCG smatra da Vlada u cilju razvoja popoprivrede treba da kontinuirano sprovodi kontrolu dodjele novca, a iz međunarodnih programa. Preporučeno je da se razmotri mogućnost izmjene poreske regulative da bi se stvorio jednostavniji i transparentniji sistem oporezivanja.