Odjeljenje Državnog arhiva u Pljevljima koje je smješteno u Zgradi društvenih djelatnosti nakon požara u kome je stradala lokalna Radio televizija radi u izuzetno teškom stanju. Od 22. maja, kada se desio požar, pa do prije par dana prostorije Državnog arhiva su plavile tri puta. Kako se kancelarije pomenute državne ustanove nalaze u prizemlju zgrade u kojoj je bila smještena RTV Pljevlja, prilikom gašenja požara ogromne količine vode su se slile u prostorije Državnog arhiva. Nakon gašenja požara Državni arhiv je zadržan u prizemlju zgrade, a kako je objekat jedno vrijeme bio bez krova došlo je do novog plavljenja izazvanog obilnim padavinama. Treća poplava desila se prije par dana kada je lokalno preduzeće „Grijanje” pripremajući se za novu grejnu sezonu izvršilo takozvanu hladnu probu. Zaposleni u Grijanju su zaboravili da su na drugom i trećem spratu Zgrade društvenih djelatnosti, gdje je sjedište boračke organizacije, sindikata i prostorije političkih partija, nakon požara uklonjeni radijatori, te da na cijevima nije stavljena nikakva zaštita. Kada je krenula takozvana hladna proba, odnosno kada je puštena hladna voda u sistem, ona je nesmetano isticala na spratovima objekta i opet se slivala u Državni arhiv.

• Na svu sreću opet smo uspjeli kao i u vrijeme požara da spasimo svaki dokument, ali je situacija strašna – kaže prvi čovjek pljevaljskog odjeljenja Državnog arhiva Vukomir Brajović i objašnjava da je u sadašnjim uslovima jako teško raditi jer je voda curela sa plafonana i zidova, a podovi kancelarijama bile su pod vodom.

• Pozvao sam Milu Milić, sadašnjeg vršioca dužnosti direktora „Grijanje”. Ona se odmah odazvala pozivu ali bilo je kasno jer su naše prostorije već bile poplavile. Obavjestio sam i Upravu državnog arhiva o svim dešavanjima. Sada očekujemo da vidimo šta će se dalje dešavati – kaže Brajović i pojašnjava da on ne zna da li će možda doći do iseljenja Državnog arhiva sa sadašnje adrese.

• Hoćemo li ostati u ovim prostorijama o tome mi ne odlučujemo već naša uprava na Cetinju. Učinili smo što je bilo u našoj moći da sačuvamo građu, a sada ostaje da se vidi šta će se dalje dešavati – kaže Brajović i ističe da se 22. maja u vrijeme požara radilo odgovorno i da je arhivska građa spasena

• U takvim okolnostima prvo se pazi na ljudske živote, a potom na dokumenta. Imali smo sreću da niko nije stradao ali i da smo sačuvali svaki dokumen t- kaže Brajović i napominje da se u pljevaljskom arhivu čuvaju pojedini dokumenti sa kraja devetnaestog vijeka, ali da je najviše bitne dokumentacije od perioda poslije 1924. godine.

Iz ekološkog društva „Breznica” upozoravaju da u sadašnjim uslovima nije dobro ni za ahivsku građu ali ni za zdravlje zaposolenih u odjeljenju Državnog arhiva da borave u mokrim i budžavim kancelarima.

Izvršni direktor ove organizacije Milorad Mitrović tvrdi da postoji opasnost posebno za zaposlene jer je prizemlje zgrade u potpunosti u vodi.

• Tamo je ogromna koncentracija vlage. Voda je prodrla svuda, jer je natapanje prvo izvršeno prilikom požara, a potom je kiša sigurno 15 dana uzastopno padala na objekat koji u to vrijeme nije imao krova. Sada je i voda iz sistema za grijanje poplavila objekat. Ovaj objekat nije imao vremena da se isuši, a sada se na spoljne zidove istog lijepi termo izolacija što opet neće dozvoliti isušivanje zgrade. U takvim uslovima gdje je svuda vlaga i voda ne postoje ljudska pluća koja sve to mogu izdržati. Državni arhiv sa ove lokacije zbog zdravlja zaposlenih treba što prije iseliti – kaže Mitrović uz pitanje lokalnoj upravi kako je našla novi smještaj za političke partije, a nije bila u stanju da to učini sa Državnim arhivom.

• Nažalost ni u Upravi državnog arhiva na Cetinju niko ne brine za zaposlene. Zamislite dog dođu hladni zimski dani, praćeni neviđenom zatrovanošću vazduha, a u kancelarijama mokri zidovi. Ko će to moći da izdrži i preživi – naglašava Mitrović.