Druga ekonomija svijeta, infrastrukturni div, zemlja koja se bori za “čist vazduh”, tehnološki inovator-to je Kina. Gdje je danas Kina, kakve su joj ambicije, kako se razvija i šta želi, imali su priliku da saznaju crnogorsku novinari tokom boravka u Pekingu, Ningbou i Šangaju, koji su organizovali Ambasada Kine u Podgorici i nevladina organizacija Asocijacija za javnu diplomatiju.

Današnja Kina gradi ekonomske odnose, ali kako kažu, prije svega prijateljske. Grade najveće infrastrukturne projekte, sveprisutni su, sarađuju na polju kulture, inovacija, nude najsavremenija tehnološka rješenja.

Crnoj Gori poručuju da u Kini imaju prijatelje. Otvoreni su za saradnju na brojnim poljima. Kina je, kako poručuju njihovi zvaničnici, otvorena za crnogorske proizvode.

Tržište je koje pruža šansu. Iako je jasno da je hrana u dalekoj Kini zaista mnogo drugačija od crnogorske, domaćini tvrde da su oni “tržište Bogom dano za proizvode iz Crne Gore”.

Med, masline, sir, voda, ali i drugi crnogorski proizvodi, imali bi svoje konzumente u državi najbržeg razvoja na svijetu. Crnogorsko vino je već poznato u Kini i cijenjeno je. Ali se, prema riječima domaćina iz našeg paviljona u Expo centru u Ningbou, prodaje i po deset puta većoj cijeni u odnosu na onu na crnogorskom tržištu.

Vino skupo kao “lijek”

Flaša Vranca košta oko 60 eura, a Pro Corde oko 100 eura. U Kinu se godišnje izveze pet kontejnera Vranca, a u jedan staje 10.000 flaša.

Kinezi žele više proizvoda iz Crne Gore. To je jasna poruka predstavnika Expo centra u Ningbou, gdje je i stalna izložba proizvoda centralno-istočne Evrope (CIE) i paviljon Crne Gore u kojem je od crnogorskih proizvoda samo vino Plantaža.

Domaćini poručuju da nedostaje proizvoda iz Crne Gore na tržištu kineskih gradova, te da bi se ta saradnja mogla poboljšati preko sajmova uvoza, turističkih manifestacija.

Idealna šansa je kineski Sajam uvoza 2020. na kojem je Crna Gora glavni gost.

“Manji grad” i najveća luka na svijetu

A kada već pominjemo Ningbo, “manji kineski grad” od 8,2 miliona stanovnika, neizbježno je pomenuti da je u tom gradu čuvena luka, najveća na svijetu.

Trgovinska razmjena Ningboa sa Crnom Grom je 6,14 miliona dolara.

“To je premalo, možemo da unaprijedimo saradnju u ekonomiji, trgovini, kulturi i turizmu”, kazao je Čen Guomiao, zamjenik direktora Kancelarije za vanjsku saradnju lučkog grada Ningbo.

Ningbo, koji je grad prijatelj sa Barom, nalazi se na obali Istočnog kineskog mora, čija je luka sa protokom tereta od preko milijardu tona, desetu godinu zaredom prva u svijetu i treća po pretovaru (prometu), a ispred nje su luke u Šangaju i Singapuru.

Godišnji pretovar je bio 24, 6 miliona kontejnera, a ove godine cilj 27 miliona.

Kinezi poručuju Crnoj Gori da je turizam izuzetna prilika za saradnju.

Kina je prva u svijetu kada je riječ o odlaznom turizmu. Prošle godine je izvezla u svijet 140 miliona turista koji su potrošili 120 milijardi dolara. Pored tradicionalnih popularnih destinacija, kineski turisti otkrivaju sve više novih zemalja.

Bilo da se radi o ekonomskoj, trgovinskoj ili kulturnoj oblasti, kineski domaćini kažu da je saradnja dvije strane obećavajuća.

Kada se već govori o turizmu, nameće se i pitanje ukidanja viznog režima između dvije prijateljske zemlje.

“Očekujem i biće mi drago ako Kina i Crna Gora jednom ukinu vize, to je moje lično mišljenje, nema veze sa zvaničnim stavom”, poručio je diolomata Cui Džimin, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju Kine i centralno-istočne Evrope.

Stalno domaćini potenciraju prijateljske odnose koje imaju sa Crnom Gorom, kako je opisuju, prelijepom zemljom.

Diolomata Džimin delegaciji crnogorskih novinara je, tokom sastanka u Pekingu, jasno kazao kako su u Kini spremni da ojačaju saradnju sa Crnom Gorom.

“Nakon prve dionice auto-puta spremni smo da se dogovorimo o budućim projektima, na zadovoljstvo obje strane. Čuo sam da su putevi planinski, dugo se vozi, a uz dovršetak auto-puta lakše ću se odlučiti da posjetim Crnu Goru”, istakao je Cui Džimin.

Inicijativa 17+1 je za Kinu izuzetno značajna i to potenciraju prilikom svakog razgovora. Imaju i razlog za to, jer kako i sami kažu, rezultati govore sami za sebe.

Brojke su jasne

U brojkama to izgleda ovako.

Obim trgovine 2018. je iznosio 90 milijardi dolara, to je rast od 22 odsto između Kine i CIE. Do jula 2019., investicije kineskih preduzeća u 17 država iznose 12,5 milijardi dolara, a izvoz 17 zemalja u Kinu je 1,6 milijardi dolara. Sada je 10 puta više kineskih turista u zemljama CIE – dva miliona, a turista iz tih zemalja U Kini sada 450.000.

Kina želi da svijetu pošalje sliku da je to miroljubiva zemlja koja želi da pospješuje saradnju, gradi kostove i povezuje se sa cijelim svijetom, tako negirajući sva kna mišljenja i poruke da imaju političke i moderno osvajačke ambicije.

Zato je, kažu, uloga medija njima jako bitna, kako bi se iz srca Kine u svijet poslala jasna poruka-Kinu zanima saradnja, razvoj, projekti zajedništva.

Iako se dosta često iz evropskih krugova može čuti da Kina prema regionu Zapadnog Balkana ima određene pretenzije, te da Crna Gora može postati Trojanski konj te zemlje, Kinezi to kategorično odbijaju.

Prijateljski odnosi

Imaju jasnu poruku za sve u Crnoj Gori.

“Sve što želimo je dobra saradnja i prijateljski odnosi koji će koristiti i nama i vama”, nedvosmisleno je poručio diolomata Džimin.

Inicijativa 17+ 1 je saradnja je uspostavljena 2012. godine na inicijativu Vlade Kine, radi unapređenja poslovnih i investicionih odnosa u okviru kineske inicijative “Novi put svile” (“Pojas i put”).

Oblasti saradnje su trgovina i investicije, povezanost, finansije, poljoprivreda, nauka i tehnologija, zdravstvo, kultura, odnosi među narodima.

Dosadašnji sastanci na nivou državnog vrha u okviru ove saradnje održani su:

2012. – Varšava, Poljska
2013. – Bukurešt, Rumunjska
2014. – Beograd, Srbija
2015. – Suzhou, Kina
2016. – Riga, Latvija
2017. – Budimpešta, Mađarska
2018. – Sofija, Bugarska

U ovoj inicijativi Kina je u sporazumu sa zemljama centralne i istočne Evrope – 12 članica Evropske unije i pet zemalja Zapadnog Balkana koje tek treba da postanu članice EU.

Prvenstveno zbog svog geografskog položaja, države Zapadnog Balkana – naročito Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija – važna su stanica na novom “Putu svile”.

Kina se bori sa zagađenjem. Mnogo se uradilo na tom polju. Ali, to je tek korak u borbi koju su zacrtali da bi uspjeli da se izbore sa ovim problemom.

Poslije 30 godina industrijalizacije i ubrzane urbanizacije, Kina je zemlja u kojoj se 70 odsto energije još dobija od uglja.

Kažu da su odlučno objavili rat zagađenju, kao što su to uradili protiv siromaštva. Ove godine će uklonuti 500 peći koje rade na ugalj, kao i šest miliona starih vozila.

Kako Kina pokušava riješiti problem zagađenja

* Glavni način borbe protiv zagađenja je redukovanje upotrebe uglja u industriji, zagrijavanju domaćinstava i tvorbi energije.

* Odredba vlade da se u industriji smanji emitovanje čestica za 25% korištenjem različitih filtera.

* Radi se na promociji upotrebe elektriciteta i prirodnih gasova umjesto uglja.

* Implementacija različitih kontrolnih mjera protiv zagađenja.

* Veliko ulaganje države u korištenje hidroelektrana i vjetroelektrana

* Eco-friendly vid transporta jedan je od najvažnijih koraka koji su pokrenuti, s obzirom na procent zagađenosti koji dolazi od transportnih sredstava

Kao jedna patika

Kako se Kina bori sa problemom zagađenog vazduha najbolje je slikovito objasnio zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja, Fu Đihong, prilikom posjete predstavnika crnogorskih medija Šangaju.

“Prije 70 godina, kada je osnivana nova Kina, prosječna zelena površina po stanovniku je bila kao jedna patika, a sada je kao soba od desetak kvadratnih metara”, kazao je on, dodajući da je to izazov ali i odgovornost prema generacijama koje dolaze.

Prema posljednjim procjenama, Kina trenutno ima 1,41 milijardu stanovnika.