Selo raselili, okolinu zagadili

Nakon što je Rudnik uglja, prema zvaničnim podacima, na lokaciji Jagnjilo odložio 50 miliona tona laporca, ova deponija je zatvorena, a ostaje da se vidi kada će biti okončana rekultivacija, odnosno da li će je uopšte i biti. Rudnik uglja je uklonio transportnu traku od kopa Potrlica do Jagnjila, kojom je prevožen laporac. U pljevaljskom SNP-u sumnjaju da će uopšte doći do rekultivacije, napominjući da će se i ta priča okončati na isti način kao što su završene priče o rekultivaciji brojnih eksploatisanih kopova i odlagališta.

• Od svih šteta koje je Rudnik uglja nanio ukupnoj životnoj sredini grada i okoline najveća je svakako depopija laporca na Jagnjilu. Lagerovanje preko 100 miliona tona laporca na brdu iznad grada predstavlja jedinstven primjer u svijetu isto kao i činjenica da je ta deponija zatvorena, a da nije rekultivisana. Ovo je samo jedan od primjera nepoštovanja zakona od strane ove kompanije i, što je još gore, krajnje nepoštovanje života i zdravlja Pljevljaka, kaže predsjednik Opštinskog odbora SNP-a i odbornik u lokalnom parlamentu Rajko Palibrk, uz napomenu da je svima poznato koliko je vjetar s ove deponije donio prašine u grad i kako je ona vremenom poremetila i promijenila mikroklimu.

Palibrk navodi da se deponija nikako nije smjela naći iznad samog grada, ističući da je zatvorila pljevaljsku kotlinu sa sjeveroistočne strane što je dodatno otežalo život Pljevljacima.

• Bio sam jednom u prilici da o ovoj deponiji razgovaram sa jednim od najvećih fizičara u Evropi, čiji komentar dobro pamtim: „Onaj ko je ovo napravio nije imao u vidu istinu da priroda sve vraća na svoje mjesto, tako će jednog dana biti i sa ovom gomilom”. I samo još jedna konstatacija, zatvaranjem ove nerekultivisane deponije Rudnik uglja će siguran sam dići ruke od svega i ona će ostati ovakva kakva je danas-još jedna tamna strana i još jedan primjer neokolonijalne politike centralne crnogorske vlasti prema Pljevljima, kazao je Palibrk.

Rudnik uglja je punih 29 godina laporac iz kopa Potrlice odlagao na lokaciju Jagnjilo. Nadmorska visina Jagnjila je uvećana, prema zvaničnim podacima, za oko 100 metara. Prije odlaganja laporca Rudnik uglja je iselio gotovo čitavo jedno selo koje je brojalo 16 domaćinstava. Mnogi vlasnici imanja praktično su svoja imanja dali u bescjenje. Posebno su loše prošli

domaćini koji su dobili dinare u vrijeme inflacije 1993. godine. Trenutno u Jagnjilu živi samo jedan domaćin, dok je deponija pokrila imanja 15 nekadašnjih domaćinstava.

Kada je odlaganje počelo, dato je obećanje da će laporac tu biti dok se ne izgradi nova cementara, a onda će se prerađivati u cement. Međutim, kako od gradnje cementare nije bilo ništa, teško je povjerovati da će neko sa Jagnjila ukloniti laporac koji je iskopan u kopu Potrlica. Trenutno je teško otkriti da li se radi o privremenoj ili o stalnoj deponiji, odnosno da li je Rudnik uglja u obavezi da laporac ukloni sa sporne lokacije. Ima onih koji tvrde da to nije obaveza rudnika, dok u samom preduzeu nijesu spremni da pričaju na tu temu.

S druge strane, ako se pogledaju kopovi u selima Šumane i Borovica, gdje je ugalj davno izvađen, kopovi zatvoreni, ali nijesu rekultivisani, onda ima prostora za sumnju da rekultivacije neće biti ni na Jagnjilu.

Uklonjen transportni sistem

Iz Rudnika uglja je ranije saopšteno da će prvo ukloniti transportni sistem od kopa Potrlica do Jagnjila. Rečeno je da će dio biti montiran u samom kopu, kako bi se vršilo odlaganje laporca, a potom da će se raditi rekultivacija Jagnjila. Na licu mjesta smo se uvjerili da je transportni sistem uklonjen, a sada treba očekivati i rekultivaciju.