Turska je godinama iskušavala sudbinu jer nije primjenjivala savremene građevinske propise, dok je dozvoljavala — a u nekim slučajevima i ohrabrujući — bum nekretnina u područjima podložnim zemljotresima, kažu stručnjaci.

Eksperti za geologiju i inženjering su upozoravali na nemar u primjeni propisa mnogo prije ovonedeljnog razornog zemljotresa u kome je sravnjeno sa zemljom na hiljade zgrada i poginulo više od 21 hiljada ljudi u Turskoj i Siriji.

„Ovo je katastrofa izazvana lošom gradnjom, a ne zemljotresom“, rekao je za AP Dejvid Aleksander (David Alexander), profesor planiranja u vanrednim situacijama na Univerzitetskom koledžu u Londonu, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Opšte je poznato da su mnoge zgrade u oblastima pogođene poslednjim zemljotresom izgrađene od nekvalitetnog materijla i metodama koje često nisu bile u skladu sa vladinim standardima, rekao je Eiup Muhcu, predsjednik Komore arhitekata Turske.

On je istakao da to uključuje mnoge stare zgrade, ali i stanove podignute poslednjih godina — skoro dvije decenije nakon što je zemlja uskladila svoje građevinske propise sa savremenim standardima.

„Građevinski fond u tom području bio je slab i nestabilan, uprkos realnosti zemljotresa“, kazao je Muhcu.

Problem je uglavnom ignorisan, kažu stručnjaci, jer bi njegovo rješavanje bilo skupo, nepopularno i sputavalo građevinski sektor kao pokretača ekonomskog rasta u zemlji.

Naravno, uzastopni zemljotresi koji su srušili ili oštetili najmanje 12.000 zgrada bili su izuzetno snažni i njihova snaga je uvećana jer su se desili na malim dubinama.

Prvi zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u 4:17 ujutro, zbog čega je ljudima bilo još teže da pobjegnu iz svojih zgrada dok se zemlja snažno tresla.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je priznao „nedostatke“ u odgovoru na zemljotres.

Ali, stručnjaci kažu da postoji mnoštvo dokaza — i ruševina — koji ukazuju na surovu stvarnost o tome šta je potrese učinilo tako smrtonosnim: iako Turska na papiru ima građevinske propise koji ispunjavaju standarde za zaštitu od zemljotresa, oni se veoma rijetko primjenjuju.

U zemlji ispresecanoj geološkim linijama rascijepa, mnogi strahuju kada i gdje bi sledeći zemljotres mogao da se desi – posebno u Istanbulu, gradu sa više od 15 miliona stanovnika koji je ranjiv na potrese.

Turski ministar pravde rekao je da će istražiti uništene zgrade.

„Oni koji su bili nemarni, krivi i odgovorni za razaranja nakon zemljotresa snosiće posledice“, rekao je ministar Bekir Bozdag.

Međutim, nekoliko eksperata je reklo da svaka ozbiljna istraga o uzrocima slabog sprovođenja građevinskih propisa mora da ozbiljno obuhvati politiku Erdogana, kao i regionalnih i lokalnih zvaničnika, koji su nadgledali — i promovisali — građevinski bum koji je pomogao u pokretanju ekonomskog rasta.

Neposredno prije poslednjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 2018. godine, vlada je predstavila sveobuhvatan program za amnestiju kompanija i pojedinaca odgovornih za određena kršenja građevinskih propisa u zemlji.

Plaćanjem kazne, prekršioci bi mogli da izbjegnu obavezu da zgrade dovedu u sklad sa pravilima. Takve amnestije su koristile i prethodne vlade uoči izbora.

Kao dio tog programa amnestije, vladina agencija odgovorna za sprovođenje građevinskih propisa priznala je da više od polovine svih zgrada u Turskoj — što čini oko 13 miliona stanova — nije u skladu sa propisanim standardima.

Vrste prekršaja koje je u tom izvještaju navelo Ministarstvo životne sredine i urbanizacije bile su širokog spektra, uključujući kuće izgrađene bez dozvola, zgrade u kojima su neovlašćeno dodavani spratovi ili prošireni balkoni, kao i postojanje takozvanih skvoter kuća (squatter), odnosno nekvalitetnih i ilegalnih građevina, u kojima žive porodice sa niskim prihodima.

U izvještaju nije precizirano koliko je zgrada prekršilo propise koji se odnose na zaštitu od zemljotresa.

„Građevinska amnestija ne znači da je zgrada čvrsta“, rekao je 2019. Murat Kurum, čelnik Ministarstva životne sredine i urbanizacije.

Komora geoloških inženjera Turske je objavila 2021. je seriju izvještaja u kojima je upozorila na stanje postojećih zgrada i novog gradnji u oblastima koje su sravnjene u zemljotresu ove nedelje, uključujući Kahramanmaras, Hataj i Osmanije.

Komora je pozvala vladu da sprovede studije kako bi osigurala da su zgrade u skladu sa pravilima i izgrađene na sigurnim lokacijama.

Godinu dana ranije, Komora je objavila izveštaj kritikujući politiku „građevinske i amnestije u sirotinjskim četvrtima“ kao opasnu, upozoravajući da bi „ravnodušnost prema bezbjednosnoj kulturi u cilju zaštite od katastrofa“ dovela do stradanja koja se mogu sprečiti.