Kada je 1975. godine u nekropoli Municipijuma S, pronađena staklena čašu koja je danas poznata kao pljevaljska diatreta, znalo se da je pronađeno arheološko otkriće prvorazrednog značaja. Vjerovalo se da će staklena čaša, kakvih je u svijetu još četiri, Pljevljima donijeti svjetsku slavu. Kako i ne bi kada je vijest tada odjeknula svijetom.

“Diatreta pronađena u nekropoli Municipijuma S datira iz četvrtog vijeka nove ere. Napravljena je u čuvenim kelnskim radionicama stakla. Ove vrste čaša imale su poseban značaj i mogle su biti u vlasništvu samo ljudi visokog staleža ili imperatora lično. One su se sahranjivale sa njihovim vlasnikom”, priča nam Branko Banović, direktor Zavičajnog muzeja u Pljevljima.

Savršeno očuvana staklena čaša ukomponovana u metalni okvir sa natpisom kojim se želi dug život njenog vlasnika, pljevaljska diatreta nikada nije bila izložena javnosti. Ustvari, jeste jednom.

Odmah po otkriću koje je odjeknulo svijetom diatreta je izložena u Moskvi. Daleko od očiju javnosti ona se decenijama čuva u depou pljevaljskog zavičajnog muzeja i na prste se mogu nabrojati ljudi koji su je vidjeli.

“Vjerujemo da ćemo u novim prostorijama Zavičajnog muzeja u Pljevljima u renoviranom Domu kulture, stvoriti fizičke, tehničke i sigurnosne uslove da pljevaljska diatreta konačno bude izložena javnosti. Da se ono za šta mislim da je najveće pokretno kulturno dobro Crne Gore napokon valorizuje na pravi način”, priča Banović za Kodex.

Da bi shvatili vrijednost pljevaljske diatrete dovoljno je reći da ih u svijetu tako sačuvanih ima samo pet, da je ova pronađena u Pljevljima sačuvana maltene u izvornom obliku, da na njoj fale jedno slovo iz natpisa i jedan od ispletenih obručeva u kojima čaša stoji. Da su ostale četiri izložene u Milanu i Londonu. Da je njena vrijednost neprocjenjiva i u novcu i u onom što ona znači za kulturnu baštinu ne samo Crne Gore već i svijeta.

Pljevaljska diatreta smatra se vrhuncem rimske izrade stakla i se sastoji od unutrašnje posude i spoljašnjeg kaveza na kojem je pričvršćena kratkim nitima stakla a za njenu izradu korišten je i kobalt. Visina posude je 14,9.cm a ispod oboda je natpis VIVAS PANELLENI BONA. Smatra se da na njoj fami slov M i da bi natpis glasio vivas penelleni bonam ili Za dobar život Peneleniju.

Municipijum S, u čijoj je nekropoli pronađena diatreta, tek treba da se otrgne od zaborava. Istraživanja pokazuju da se na području pljevaljskog sela Komini nalaze ostaci grada koji je imao i građevine nalik na ondašnji Rim, poput Foruma i hramova. Da su u građevinama koje su služile za stanovanje ondašnji “Pljevljaci” imali uređen vodovodni i kanalizacioni sistem kao i sistem podnog grijanja prostorija. Ko zna koliko blaga čeka da se iskopa u Pljevljima a da nije ugalj.

Kada je istraživana nekropola u kojoj je pronađena diatreta, inače mlađa od dvije nekropole koje su pronađene, nađeno je i preko hiljadu različitih predmeta iz svakodnevnog života građana Municipijuma S.

Svo to blago čeka da napusti depo muzeja i bude dostupno javnosti. Ko zna, ako su znali studenti sa Oksforda da sa namjerom doputuju u Pljevlja kako bi svojim očima vidjeli diatretu, možda će zavičajni muzej, kada zasija u punom sjaju, u Pljevlja privući turiste iz svih krajeva svijeta.