Pjevaljska opština je dio Crne Gore koji raspolaže velikim prirodnim resursima, koji se mogu valorizovati i iskoristiti u cilju ekonomskog osnaživanja lokalnog stanovništva. Međutim, zadnjih decenija je zapostavljena i teži se cilju da se, svo prirodno bogatstvo koje Pljevlja posjeduju, uništi ili stavi van domena održivog korištenja resursa.

Kao vodeća grana razvoja Pljevalja, pored energetike i rudarstva, može se smatrati i poljoprivreda. Potrebno je primjeniti modele evropske poljoprivrede. Riječ je o modelu gdje poljoprivreda i turizam imaju jaku spregu, i samo kako jedna cjelina mogu biti održivi i dati pozitivan efekat, kako sa ekonomske strane, tako i sa socijalne i ekološke strane.

Poljoprivreda u Pljevaljskoj opštini je zadnjih godina u konstantnom padu u svim sektorima. A za takvo stanje najvišu krivicu treba da snosi državna vlast, ali i lokalna samouprava bez obzira ko bio na čelu iste. U sektoru poljoprivrede bilježi se drastičan pad proizvodnje, ili blaga kolebanja iz godine u godinu, gdje jedne godine imamo blagi porast proizvodnje, a već sledeće bilježimo pad. Subvencije koje se izdvajaju iz lokalnog i državnog agrobudžeta nisu dovoljan stimulans za povećanje ili održavanje proizvodnje na istom nivou, tako da subvencije dođu samo kao beznačajna pomoć koja u 99% slučajeva nema nikakav odraz na dalju proizvodnju.

Ogromni problem koji koči našu poljoprivredu je upravo lokalnog karaktera, i godinama se ništa ne radi da se takvo stanje promijeni. A problemi su brojni, prvo loša putna infrastruktura. Asvaltiranje po 500 metara slojem od 3 cm asvalta, i nasipanje makadamskih puteva samo „reda radi“ ne može odraziti pozitivan efekat na selo i poljoprivredu. Naprotiv, odražava efekat zapostavljanja i održavanja minimalnih uslova života, čekajući da i ovo malo stanovništva koje živi na selu umre ili se odseli. Drugi problem jeste vodosnadbijevanje, gdje većina sela tokom ljeta ostaje bez vode, zbog dotrajalih vodovoda koji su rađeni sredinom prošlog vijeka, i ozbiljna su prijetnja da sela ostanu bez vode. Ništa se ni po tom pitanju ne preduzima, a za uzvrat se očekuje da neko u 21 vijeku živi na 2000 metara nadmorske visine, bez struje, vode i puta, a još da se bavi poljoprivredom, totalni apsurd.

Sve to povlači lošu demografsku sliku pljevaljskih sela, jer u uslovima gdje nema puta, a i voda je pri izdisaju, niko ne želi da se vrati.

Ali i ovo malo ljudi što se bavi pojoprivredom, susreće se sa nizom problema, počev od uslova proizvodnje, niskih otkupnih cijena, uvozničkog lobija, ucjenama nakupaca, nepovoljnih kredita, do subvencija koje idu više u prilog otkupljivačima nego proizodjačima. Takav slucaj je sa klaničnim premijama, i sa premijama za otkupljeno mlijeko. O vočarstvu ne treba ni govoriti jer je to grana koja podrazumijeva ugovorenu prodaju na duži niz godina, ili eventualnu preradu u nekim prerađivačkim centrima, ili prerađivanje na gazdinstvima pomoću mobilnih Sokara.

Poljoprivreda jeste razvojna šansa Pljevalja, ali samo pod uslovom da se pametno, i u što kraćem roku, pristupi rješavanju pitanja putne infrastrukture, vodosnabdijevanja i obezbjeđivanja otkupa viška poljoprivrednih proizvoda. Sve to je potrebno kako naši poljoprivredni proizvođači ne bi došli u iskušenje da prosipaju mlijeko, a mi ga uvozimo iz svih zemalja regiona, a povrće i voće bacamo, kako bi uvezli voće i povrće iz Holandije, ili Izraela.

Samo takvim načinom djelovanja, i obezbjeđivanjem povoljnih kreditnih linija, kao i bespovratne novčane podrške, nekoliko godina uzastopno, mladima koji žele pokrenuti posao na selu daće sigurno dobre rezultate i dovesti naše selo u veoma povoljan ambijent za život. Mjere poput 10.000 hiljada eura za mlade koji žele početi neki posao na selu, i 400 eura iz lokalnog budžeta ako se ožene i ostanu da žive na selu, i jos 400 eura ako dobiju dijete, je totalni promašaj i sistematsko uništavanje sela, jer niko ne garantuje da će sjutra ta mlada osoba dobiti šansu da izađe na tržište sa svojim proizvodima bez obzira na nivo savremenosti i stručnosti proizvodnje.

Radomir Tanjević, član OO Demokrata Pljevlja