Poljoprivredni proizvođači iz svih krajeva Crne Gore, većina sa sjevera, njih 168, danas su u Pljevljima potpisali ugovore o bespovratnoj podršci investicijama u poljoprivredna gazdinstva kroz IPARD like 1.2 javni poziv. Ukupna investicija ovih projekata iznosi 4,2 miliona eura, za šta je obezbijeđeno 2,4 miliona eura bespovratnih sredstava iz EU fondova i nacionalnog budžeta.

Novi investicioni zamah u sektoru poljoprivrede, prema ocjeni potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede mr Milutina Simovića značiće novu vrijednost u sektoru poljoprivrede, dalje podizanje konkuretnosti poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori.

Posebno ohrabrenje za Simovića predstavlja činjenica što mladi ljudi čine značajan dio u strukturi korisnika ovog projekta podrške, što pokazuje njihovo interesovanje za unapređenje poljoprivredne proizvodnje kao šanse za biznis. Posebno ga raduje njihova energija, odlučnost, spremnost na dijalog i partnerstvo u prepoznavanju suštinskih vrijednosti. „To je pokazatelj da smo na dobrom putu daljeg i ubrzanog razvoja poljoprivrede, na kome ćemo biti partneri“, kazao je Simović prilikom obraćanja na svečanom potpisivanju ugovora kroz IPARD like 1.2 javni poziv, kroz koji će bit nabavljeno novih 102 traktora, 157 mašina sa priključcima i značajan broj grla stoke.

Ministar je ocijenio da je kroz ovaj javni poziv značajno veći bio procenat onih koji su zadovoljili uslove za podršku, što je, kako je kazao, pokazatelj da se povećavaju i apsorpcioni kapaciteti samih poljoprivrednika za korišćenje EU fondova, ali i da daje rezultat uspostavljeni princip angažovanijeg rada stručnih i savjetodavnih službi u pružanju pomoći proizvođačima. On je iskoristio priliku da se zahvali EU na sredstvima bespovratne podrške, kao i Svjetskoj banci na partnerstvu u implementaciji projekata, kao doprinosima koji zaslužuju poštovanje i veliku odgovornost.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede podsjetio je danas u Pljevljima da su crnogorskoj poljoprivredi i razvoju sela, osim ovog projekta, na raspolaganju brojni drugi izvori bespovratnih i povoljnih sredstava, koje je Vlada Crne Gore obezbijedila u saradnji sa EU i drugim partnerima koji u zbiru pokazuju značajnu brigu i pažnju države. Saopštio je da je u toku proces obezbjeđivanja novih sredstava iz SB za realizaciju novog MIDAS-a projekta, izdašnijeg i sadržajnijeg od prethodnih, i da se realizuju procedure za korišćenje pravog IPARD programa kroz koji je Crnoj Gori namijenjeno oko 40 miliona eura. Podsjetio je i na nedavno potpisan sporazum sa IFAD-om koji će finansirati značajan broj projekata za razvoj poljoprivrede i sela.

Na svečanosti povodom potpisivanja ugovora prisutnima se obratio i predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Esman Benoa (Esmanne Benoit) koji je čestitao potpisnicima ugovora na

spremnosti da investiraju u proizvodnju zdrave hrane i razvoj ruralnh područja. On je izrazio nadu da će do kraja godine sve biti spremno za početak korišćenja novca iz IPARD-a.

U kontekstu raspoloživih sredstava ministar Simović se osvrnuo i na kritike koje su se ovih dana mogle čuti u javnosti da Vlada nedovoljno ulaže u sektor poljoprivrede. „Ne razumijem mnoge koji u svojim kancelarijama i u umišljenosti visokih naučnih dometa prave neke analize, zbrajaju, oduzimaju, sa željom da dokažu da Vlada ne odvaja dovoljno za razvoj poljoprivrede. Svi bi mi voljeli da je više, ali mislim da su ovi kritičari najbolje demantovani ovogodišnjim Agrobudžetom koji je značajno veći, sa sve izdašnijom podrškom EU, da su demantovani sa IFAD-om, da će biti brzo demantovani sa novim MIDAS projektom. Da su demantovani i dodatnim izdvajanjima iz budžeta za potrebe poljoprivrede. Sve to treba sabrati, ali to pojedini ne žele da vide. Ja i pozivam da batale digitrone, analize, da se oni saberu, i da budu dio ovog tima. Da podare sektoru poljoprivrede ono što bi bilo vrednije i ono što znaju, da negdje u lutanju između naučnih visina i političkih izmaglica, ne izgube sebe kao stručnjaka i naučnika“, poručio je Simović.

Danas je u Pljevljima saopštena još jedna dobra vijest za crnogorsku poljoprivredu. Pljevaljski sir zaštićen je oznakom porijekla. Crna Gora je time dobila drugi zaštićeni proizvod, nakon što je prije nepunih pola godine zaštitu dobio Njeguški pršut. Tim povodom, Simović se u Milet bašti susreo sa članovima Udruženja proizvođača „Pljevaljski sir“ i čestitao im na ovom značajnom uspjehu.

„U odnosu na ono po čemu je do sada bio prepoznatljiv pljevaljski sir, a to je kvalitet, specifičnost, autohtonost i bezbjednost, taj proizvod dobija dodatu vrijednost koja će na tržištu, siguran sam, biti posebno vrednovana. Siguran sam da će zaštita pljevaljskog sira obezbijediiti novu i bolju tržinu vrijednost ovog proizvoda i donijeti dobro svim vrijednim domaćinima koji se bave ovom proizvodnjom“, kazao je ministar.

Simović je iskazao odlučnost Ministarstva da nastavi i u narednom periodu da radi na razvoju ovog proizvoda, aktivnosti udruženja, ali i svih ostalih udruženja proizvođača koji koja žele da stvaraju dodatu vrijednost. „Siguran sam da ćemo u narednom periodu zajedno slaviti brojne pobjede“, kazao je Simović. Bićemo i dalje u komunikaciji sa vama, posebno na terenu, kako bi osjetili probleme, potrebe, dogovorili se šta da uradimo da ostvarimo nove uspjehe“, kazao je ministar Simović.

MPRRU tom pravcu, na kraju današnje posjete Pljevljima ministar Simović, sa saradnicima, sastao se sa predstavnicima Unije stočara sjevera, i razgovarao o mogućnostima za unapređenje uslova za razvoj stočarske proizvodnje i postizanje veće konkuretnosti tog sektora. Cilj sastanka je da se čuju sugestije, predlozi, kako bi razmotrile i uvažile njihove inicijative u narednom periodu ugrade u razvojne politike. Značajan broj ranijih sugestija Unije stočara ugrađen je u ovogodišnji Agrobudžet.

Sličan dijalog i kontinuirana komunikacija, sa nivoa Ministarstva i Vlade, nastavlja se i u sektoru šumarstva. Na sastanku u Upravi za šume, kojem su prisustvovali šefovi svih područnih jedinica u Crnoj Gori, razmotrene su započete aktivnosti zasnovane na novoj politici korišćenja šumskih resursa, kontrole izvoza drvnih sortimenata i koncesionih ugovora, stvaranja uslova za dostupnost drvne mase za male drvoprerađivače u cilju razvoja drvne industrije i održivog korišćenja i zaštite šumskog bogatstva. Potpredsjednik Vlade još jednom je istakao potrebu angažovanijeg odnosa Uprave za šume, shodno zakonom definisanim nadležnostima, posebo u dijelu na donošenja planova gazdovanja, kontrole i nadzora, sa naglaskom na to da struka mora biti ispred potreba pojedinaca i koncesionara. Bilo je riječi o problemu nepoštovanja koncesionih ugovora u dijelu narušavanja putne infrastrukture u seoskim područjima, problema koji se mogao čuti i danas u Pljevljima od strane poljoprivrednih proizvođača. Ministar Simović je tim povodom na sastanku ponovio da Uprava za šume ne treba da toleriše neodgovorno ponašanje koncesionara, već da bude servis onima koji žele da igraju po pravilima, te da se svaki oblik nepoštovanja ugovora mora sankcionisati njegovim raskidanjem.