Pljevlja, najveći proizvodjač uglja i struje, opština neprocjenjivog mineralnog, ali i šumskog bogatstva, po prirodnim i razvojnim resursima, najbogatija je u Crnoj Gori.
Ali, u žiži javnosti poodavno nije zbog ekonomskih potencijala. Primat su, sa razlogom, preuzeli ekološki problemi Pljevalja u ustavno ekološki definisanoj državi Crnoj Gori.
To je najvažnija vijest iz te opštine svake zime, decenijama unazad.
Milorad Mitrović iz NVO „Breznica“ kaže da se i ove godine, kao i svih prethodnih, zagađenje u Pljevljima se nastavlja.
„Egzodus Pljevljaka po tom pitanju je dosegao krajnje granice ljudske izdržljivosti“, kaže Mitrović, za emisiju „Pogledi“, emitovanoj na TVCG.
A zagađeni su, prema riječima Zagorke Kalović iz NVO „Viva vita“, podjednako vazduh, voda, zemljište…
„Znači sa tim i hrana, a samim tim ugroženo je zdravlje građana, znači uništava se biodiverzitet biljke, životinje“, upozorava Kalović.
U Pljevljima su, kaže nam novinar Milan Knežević, zabilježeni periodi „od recimo 45 dana neprekidne magle“.
„Odnosno, ne bih ja to nazvao maglom, nego smoga koji se nataloži u Pljevljima, u gradu samom i koji praktično bez obzira na to kakve su atmosferske prilike okolo, se ne diže“, kaže Knežević.
Related