Sve su češće žalbe stanovnika Gornjih Komina, Ljuća, Zbljeva da Elektroprivreda izbjegava da plati pravičnu nadoknadu za eksproprijaciju zemljišta iako dalekovodi prolaze kroz dvorišta i preko kuća. U razgovoru za „Dan“ Petar Džarić, diplomirani pravnik, kaže da se Elektroprivreda koristi svim mogućim sredstvima, kako bi izbjegla da plati sve potrebne obave-ze, ali i da vlasnici imovine ne treba olako da popuste pod pritiskom kompanije već da brane svoj posjed i zahtijevaju pravičnu nadoknadu. Džarić kaže da je Elektroprivreda nekoliko puta protiv njega podnosila prijave, tražila asistenciju policije, jer nije dozvoljavao da na njegov posjed uđu bez valjanih odluka. On naglašava da je u svim tim slučajevima pravda bila na njegovoj strani i da tome svjedoče sudske presude, pa poručuje svojim sugrađanima da ne smiju biti popustljivi u branjenju svojih prava, da moraju biti strpljivi i uporni i da ne dozvole da se na njihove posjede ulazi bez dogovora o pravičnoj ekspropijaciji ili donijete sudske presude.

On pojašnjava da do konačnog rješenja vlasnik treba da ograniči pristup na posjed, na šta ima puno zakonsko pravo, kako bi se izvršio pritisak na Elektroprivredu, ili neku drugu kompaniju, da pristane na realan iznose naknade i dogovorno ih isplati.

Džarić kaže da je to jako bitno jer predlagač eksproprijacije, obično, u zvaničan postupak unosi daleko manje zahtjeve u odnosu na površine zemljišta koje su mu potrebne, odnosno svo jim predlogom umanjuje sve ono što mu treba od imovine za izvođenje projekta.

– Praksa EPCG je da i ne podnosi zahtjev da joj se omogući postavljanje vodova –žica, i trebalo je mnogo legalnog pritiska na EPCG da u odnosu na našu imovinu uključi plaćanje ove na-doknade, a što je ova kompanija bila obavezna da uradi. Oni kasnije postave vodove-žice, dok jednostavno veliki broj ljudi koji nema pravničko znanje i ne zna da ima pravo za naknadu zbog tih žica koje mu ograničavaju imovinu. Predlagač postupka eksproprijacije, kroz predlog umanji zahtjev za površinama vašeg zemljišta koje mu je potrebno, iz jednog jedinog razloga, da bi procjena pred nadležnim organima, onoga što treba da vam plati, bila daleko manja – kaže Džarić i podvlači da je zbog svih obmana od strane predlagača Elektroprivrede ili neke druge kompanije, najbolje onemogućiti pristup na teren dok se ne nađe rješenje.

Džarić pojašnjava da postoji potpuna i nepotpuna eksproprijacija. Potpuna je ona koja se odnosi na zemljište koje se trajno izuzima u korist predlagača eksproprijacije i plaća se u iznosu od 100 posto vrijednosti zemljišta. Nepotpuna eksproprijacija je ograničenje prava svojine na određeni način, a za koji se plaća naknada u skladu sa procjenom vještaka imajući u vidu cije-nu zemljišta.

– Nipošto se ne smije pristati da vam plate zemljište za stubna mjesta po nekoj većoj cijeni, a da za ostalo ne daju ništa, to je jedan od vidova manipulacije monopolističkih subjekata, kojima je u interesu samo sopstveni profit na uštrb svih nas – kaže Džarić i navodi da kad se završi postupak eksproprijacije pred Upravom za nekretnine, odnosno kada se utvrde prava i obaveze i njihove i vaše, predlagač eksproprijacije dostavlja ponudu koliko je spreman da plati za eksproprisane površine. U 99 odsto slučajeva, kaže Džarić, ta ponuda je neprimjereno niska.

– U po stupku pred sudom vi ne snosite nikakakve troškove, i moja preporuka je da se odbije ponuda ako je niska i da se ide na sud – poručuje Džarić svojim sugrađanima i navodi da se povede računa o karakteru zemljišta koje obuhvata ekspropijacija, odnosno da li je ono građevinsko ili poljoprivredno zemljište, jer je razlika u cijeni drastična.

– Koja je vrsta zemljišta nisu mjerodavni podaci iz katastra, već namjena tog zemljišta, koja je definisana lokalnim ili državnim prostornim planom, o čemu treba pribaviti podatke od Sekretarijata za urbanizam. Svaki dalekovod je morao proći kroz određeni planski dokument, tako da čim je prošao određeni planski dokument za izgradnju objekata infrastrukture, to zemljište više nije poljoprivredno, već građevinsko, bez obzira na to šta piše u katastru – pojašnjava Džarić.

Strogo kontrolisati pravo službenosti prolaza

– Kada predlagač ostvari pravo službenosti prolaza vašim zemljištem, ta trasa, odnosno površina koju smije da koristi za prolaz mora biti precizno određena rješenjima i elaboratima i obilježena na terenu. To znači, nema prolaznosti bilo kuda po vašem zemljištu, već precizno određenom trasom. Istovremeno, službenost prolaza ne obuhvata pravo intervencije na tom prola-zu u smislu nasipanja, probijanja puta ili bilo šta slično, već samo prolaz po zemljištu kakvo jeste. Dakle, ne dozvoljavajte nasipanje puta, sem ukoliko o tome ne postignete dogovor da vam se dodatno plati, ako ste uopšte spremni na dogovor da vam neko preko njive ili livade naspe kameni put. Predlagač ne smije sam nasu ti put jer bi to bilo krivično djelo- protivpravno zauzimanje zemljišta i samovlašće – kaže Džarić.

EPCG: O spor nim slučajevima odlučuje sud

Iz Elektroprivrede Crne Gore saopštavaju da su oni pristupili rješavanju imovinsko- pravnih odnosa sa vlasnicima nepokretnosti – zemljišta na kojem je planirano izmještanje DV 220 Kv „Piva – Pljevlja“ – sjeverna trasa, sa lokacije odlagališta pepela i šljake TE „Pljevlja“ – Maljevac i to kroz postupak eksproprijacije zemljišta, kao kupovinom zemljišta i uspostavljanja službenosti – za nepokretnosti koje su u svojini Crne Gore.

– Javni interes za eksproprijaciju je utvrđen planskim dokumentaom- DPP- TE „Pljevlja“. Postupak eksproprijacije je pravosnažno okončan. Jedan dio vlasnika nije pristao na ponuđenu ci-jenu, pa je Uprava za nekretnine Crne Gore – Područna jedinica Pljevlja, u skladu sa članom 56 Zakona o eksproprijaciji, dostavila predmete Osnovnom sudu u Pljevljima, radi utvrđivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti u vanparničnom postupku, i to za šest ranijih vlasnika nepokretnosti. Navedeni postupci su u toku pred Osnovnim sudom, a u tri predmeta sud je donio prvostepenu odluku. Napominjemo, da se u konkretnom ne radi o sporovima, nego o postupku utvrđivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji – saopšteno je iz Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Crne Gore uz pojašnjenje da ova kompanija strogo postupa po zakonskim propisima i da je čitav postupak javan.