U saradnji i na inicijativu Autonomnog građanskog pokreta nezavisna poslanica Anka Vukićević parlamentu će podnijeti preko 30 amandmana na Predlog zakona o radu. Autonomni građanski pokret je pokrenuo prikupljanje potpisa građana u cilju podrške i upoznavanja sa sadržajem istih.

Svaka izmjena zakona o radu donosila je zakonska rješenja koja daju prostora kršenju radnih prava. U izvještajima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda iz godine u godinu se ponavlja konstatacija da nema proaktivnog djelovanja inspekcije rada, da zbog loše ekonomske sutuacije zaposleni trpe, a da se institucijama obraćaju tek kad dobiju otkaz, navodeći da se radna prava podjednako krše i u javnom i u privatnom sektoru.

Čemu novi Zakon o radu ako vječita glavna inspektorka rada, ljekaru stomatologu koji odluku po oglasu za slobodno radno mjesto Kliničkog centra dobije bez obrazloženja, saopšti da je odluka zasnovana da diskrecionom pravu poslodavca. Ustavno pravo na rad svedeno je na diskreciono pravo poslodavca.

Novina u zakonu kojom poslodavac sa istim zaposlenim može zaključiti jedan ili više ugovora o radu koji će umjesto 24 trajati 36 mjeseci, daje mogućnost da na istom radnom mjestu nakon tri godine bude angažovan neko drugi i tako u nedogled. Ako probni rad traje 6 mjeseci, šta je onda ovih 36 mjeseci do isto probni rad? Da li neko zaslužuje da bude na čelu neke ustanove ili preduzeća ako su mu tri godine potrebne da bi procijenio je li neko dobar radnik ili ne i da li mu je taj radnik neophodan u procesu rada. Predlagač kaže da je rad na određeno izuzetak, a praksa pokazuje obrnuto.

Zastarijevanje novčanih potraživanja nakon 4 godine ohrabriće poslodavce koji su svjesno kršili radna prava i nijesu isplaćivali zarade da nastave po ustaljenoj praksi.

Uvođenjem preraspodijeljenih sati radna sedmica može trajati i do 60 sati a preraspodijeljeni rad do godinu. Tako će ozakoniti da radnici rade od zrakla do mraka, a dani sa kraćim radnim vremenom čekaće neka bolja vremena.                                                                                                                                  Novim zakonom sistematizacija radnih mjesta je predviđena kao obaveza svakog poslodavca koji ima više od 10 zaposlenih ali ne i obaveza da istu na internet stranici učini javnom pogotovo u javnom sektoru što ostavlja prostor zloupotrebama.

Obaveza poslodavca je i oglašavanje slobodnog radnog mjesta ali ne i ako je oglas za stalni radni odnos ako već imaju zaposlenog na određeno vrijeme koji je angažovan na istim poslovima. Nijedan građanin zbog mjesec dana rada neće promijeniti mjesto boravka a o slobodnom radnom mjestu za rad na neodređeno vrijeme neće biti ni informisan.

Agencije za posredovanje ili ukinuti ili definisati da se preko agencija angažuju radnici za neke jednokratne poslove koji ne traju duže od mjesec dana.  

Poslodavac informiše sindikat o razvojnim planovima, uslovima, zaradama. I što će sindikat sa tom informacijom, kakvu korist građanii imaju od tih informacija? Sindikalno djelovanje podrazumijeva više od ljetovanja i zimnica na rate.

Zakoni se donose da bi se poštovali, a država ima obavezu da obezbijedi instrumente koji će garantovati njihovo postovanje. Taj instrument svakako nije inspekcija rada koja to potvrđuje svojim postupanjem.

Naša obaveza je zaštititi i ohrabriti svakog građanina da traži svoja prava, pružiti im podršku jer to je način da natjeramo institucije da konačno rade svoj posao poštujući zakon.