Nakon što je preporuka Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) o rješavanju problema nezakonito upisanih birača dva puta notifikovana u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, predsjednik Upravnog odbora te NVO Zlatko Vujović kazao je Pobjedi da je sada potrebno otići korak dalje i kroz Berlinski proces i proces evropskih integracija usloviti države regiona u daljem napredovanju da bi se to pitanje razriješilo.

– U CEMI-ju lobiramo da se kroz Berlinski proces riješi pitanje nezakonito upisanih birača. I to kroz upoređivanje baza biračkih podataka za zemlje koje su članice Berlinskog procesa tako što bi se omogućilo državnim organima tih zemalja da upoređuju i utvrde postoje li duplo upisani birači na nezakonit način – kazao je Vujović za Pobjedu.

MAHINACIJE

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru iz 2021. ali i 2022. godine upozorava se da ne postoji sveobuhvatna revizija za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, a naglašava se i da je potrebno da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona.

CEMI je prvi otkrio postojanje duplih birača u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića, ali je angažman te NVO i državnih organa potpuno stao nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, pozivajući se na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, obustavilo rad na otkrivanju nezakonito upisanih birača. Procjene su da duplih birača u Crnoj Gori ima nekoliko desetina hiljada.

Vujović smatra da je postupanje MUP-a, ali i Agencije za zaštitu ličnih podataka „u skladu sa političkim zahtjevom da se zataška postojanje velikog broja duplih birača“.

– Ne da ih ima tri hiljade koliko smo otkrili, već ih ima na desetine hiljada koji su jednostavno nezakonito u biračkom spisku i koji na kraju opredjeljuju konačnu volju birača iskazanu na izborima – istakao je Vujović.

Očigledno je, dodao je, da Srbija namjerno podstiče postojanje duplo upisanih birača, kao i da sprečava da se ta lica uklone.

– Nije to samo pitanje biračkog prava, to je pitanje onih lica koja imaju, nekada dvojna, nekada višestruka prebivališta i koja tako izbjegavaju plaćanje poreza. U Herceg Novom smo imali lica koja su imala prebivalište u tri zemlje – motiv može biti izbjegavanje poreza ili izborne mahinacije – pojasnio je Vujović.

Zato on smatra da je potrebno kroz Berlinski proces, ali i evropske integracije usloviti zemlje u napredovanju da podijele podatke čime bi se stalo na put nezakonito upisanim biračima.

– Jer se ne smije dozvoliti da imamo izborni proces čiji je integritet ugrožen i gdje glasaju oni koji nemaju na to pravo – naglasio je Vujović.

Problem nezakonito upisanih birača za Pobjedu je komentarisao i saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Damir Suljević.

Ukazao je da i najmanja sumnja u postojanje duplih birača opravdava nepovjerenje u regularnost izbornih procesa u državi.

– Poražavajuće je što vlast do danas nije našla model po kojem bi se utvrdio tačan broj duplih birača i u skladu sa tim sprovela procedura čišćenja biračkih spiskova. Naravno, to može otvoriti i pitanje da li se to radilo namjerno, za nečiji interes, ili se radi samo o nesposobnosti da se ovo adresira adekvatno – kazao je Suljević Pobjedi.

Smatra i da ne postoji prostor da se do podataka o postojanju duplih birača dolazi na način na koji je to, kako kaže, nezakonito činio raniji sastav Državne izborne komisije.

– Ipak, i ti podaci bi morali biti važan indikator da se radi o ozbiljnom problemu sa kojim se nadležni moraju ozbiljno pozabaviti – rekao je Suljević.

Taj problem, dodao je, trebalo je rješavati na bilateralnom nivou između država, pri čemu, kako je kazao, ključnu ulogu u tome ima Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao nadležno.

ULOGA MUP-A

– Nažalost, stiče se utisak da MUP uporno ignoriše svoju ulogu u sistemu ili možda nema kapaciteta ili političke volje da se ovim bavi, i tako se ovaj problem prepušta drugim nenadležnim organima, kao i nevladinim organizacijama, koje su iskazale opravdano interesovanje i zabrinutost – naglasio je Suljević.

Podsjetio je i na navode da neki od visokih državnih funkcionera ostvaruju duplo biračko pravo i ukazao da se o tome nikada MUP nije zvanično oglasio, a „kako bi potvrdio ili negirao takve navode“.

– Bili smo i svjedoci brojnih posjeta crnogorskih zvaničnika posljednje dvije godine Vladi Srbije, sa kojom, kako se sumnja, dijelimo najveći broj birača. Ipak, nema javno dostupnih informacija da su crnogorski zvaničnici ovaj problem stavljali na agendu nekog od brojnih razgovora vođenih sa predstavnicima srbijanskih vlasti – rekao je sagovornik Pobjede.

Smatra i da nova vlast nastavlja da gaji inertnost koju je imala Demokratska partija socijalista prema biračkim spiskovima.

– Stanje sa nesređenim biračkim spiskovima dugo je odgovaralo DPS strukturama, a evidentno da je u nesređenim spiskovima korist pronašla i aktuelna vlast. To nije promaklo ni Evropskoj komisiji koja je, u posljednja dva izvještaja, ukazala na potrebu da tvrdnje o postojanju duplih birača nadležni trebaju temeljno da ispitaju, a ostaje da vidimo da li će Vlada uvažiti ova jasna upozorenja i dati odgovore na postavljena pitanja – poručio je Suljević.

Đokaj: Djelovati kroz međudržavne sporazume

Pobjeda je pitala i člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja da prokomentariše problem nezakonito upisanih birača, ali i ukaže na načine na koje bi se on mogao riješiti.

Pojasnio je da se u konkretnoj pravnoj stvari pojavljuju dvije pravne situacije – prva kada je duplo upisan birač u birački spisak Crne Gore sa prebivalištem u našoj državi i zaista živi u njoj, i druga – kada je birač upisan u birački spisak Crne Gore, a živi u drugoj državi u kojoj takođe ima biračko pravo.

– Sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, vrlo je bitno prepoznati i razdvojiti ove dvije pravne situacije ili pravne stvari vezano za nadležnost vođenja i ažuriranja evidencije biračkog spiska, a koji je u nadležnosti MUP-a kao rukovaoca zbirke ličnih podataka i DIK-a koji je sa aspekta našeg Zakona zakonski korisnik podataka – pojasnio je Đokaj.

U prvoj situaciji, dodao je, za postupanje su nadležni MUP i DIK unutar nadležnosti koje su propisane Zakonom o biračkom spisku što je i u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

– Svaka provjera od strane MUP-a ili DIK-a za fizičko lice u birački spisak druge države je suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, iz razloga što ne postoji jasan pravni osnov za obradu podataka, tj. ne postoji zakonom propisani osnov ili prethodno data saglasnost lica čiji se podaci koriste – istakao je član Savjeta AZLP.

Da bi se riješio taj problem, ukazao je Gjokaj, potrebno je djelovati kroz međudržavne bilateralne ugovore ili sporazume koji bi bili u skladu sa principima i standardima sadržanim u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Naveo je i da nijesu tačne „insinuacije ili tvrdnje koje su na račun AZLP iskazale pojedine NVO da imaju ili su imali bilo kakav dogovor sa MUP-om ili bilo kojom drugom državnom institucijom“.

– Od kada sam na čelu Agencije isključivo radim profesionalno i u skladu sa Zakonom uz maksimalno poštovanje ljudskih prava iz oblasti ličnih podataka i prava na privatnost – zaključio je Gjokaj.