Nekada se ulična rasvjeta sastojala od plinskih lampi koje su zahtijevale ručno paljenje. Nekoliko stotina godina kasnije sve je postalo električno, a sada sve veći broj zemalja prelazi na LED rješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.

S jedne strane, ovo je štedljivija i dugovječnija varijanta. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni uticaji koji zabrinjavaju naučnike.

Prvo pitanje koje se postavilo kada su se pojavile prve LED sijalice za kućnu upotrebu bilo je jesu li one stvarno toliko štedljivije i dugovječnije od klasičnih sijalica. Mnogi su bili skeptični jer je cijena bila drastično viša u poređenju s tradicionalnim rješenjima. Međutim, malo-pomalo sve više ljudi okretalo se LED rješenjima, pa sada malo ko nema barem jednu LED sijalicu u svom domaćinstvu.

LED jeste daleko štedljivije rješenje kad ih upoređujemo s klasičnim sijalicama, i to za čak 75 odsto. Primjera radi, LED sijalica od 11 vati uspijeva da proizvede nivo osvijetljenosti usporediv s 50 vati klasične sijalice. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL sijalice kao takođe štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED sijalicama.

Šta je problem?

Problem s LED osvjetljenjem jeste tip svjetlosti koju ove sijalice proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koje je manje prirodno u poređenju s ranijim rješenjima.

Naučnici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav način rasvjete može imati na prirodne ekosisteme, ali i na ljude koji žive u područjima u kojima se koristi veliki postotak LED kućne i ulične rasvjete.

Negativan uticaj na zdravlje ljudi

Američko medicinsko udruženje (AMA) je 2016. objavilo rad u kojem tvrdi da LED tehnologija može imati negativni uticaj na zdravlje ljudi.

LED svjetla emituju svjetlost iz kratkotalasnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svjetlosti.

Ovaj svjetlosni opseg kontroliše naš ciklus spavanja i ispravna ekspozicija je važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma. Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrab, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svjetlima.

Takozvanu „plavu svjetlost“ LED sijalice emituju bez obzira na vrstu i toplinu, ali uvijek je bolje izabrati topliju varijantu gdje je emisija redukovana, prenosi Nova.rs.

AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnice i sočiva plavom svjetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane s uzrastom. Studije takođe otkrivaju da svjetlost koju emituju LED diode može izazvati promjene na mrežnici, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom vremenskom razdoblju.

Nacionalna agencija za sigurnost hrane, životne sredine i zdravlja na radu u Francuskoj takođe tvrdi da plavo svjetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima može oštetiti mrežnicu oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja.

To se odnosi i na LED ekrane, ali novi telefoni i monitori dolaze sa softverskim filterima koji redukuju količinu štetne plave svjetlosti, poput opcije „Night light“ na Windowsu ili „Night Shift“ na iPhoneima, ali i drugim uređajima.

U svrhu otkrivanja pokrivenosti ovakvom vrstom osvjetljenja, naučnici su koristili foto materijal dobijen posredstvom Međunarodne svemirske stanice. Na fotografiji ispod vidi se jasna razlika u boji ulične rasvjete između Belgije, koja koristi natrijumske sijalice niskog pritiska (narančasta nijansa), zatim Holandije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje koriste natrijumske žarulje visokog pritiska (žućkasta nijansa) i Njemačke, koja koristi fluorescentne žarulje (plavičasta nijansa).

Prema ovim fotografijama, prihvatanje LED ulične rasvjete događa se drugačijim tempom u različitim zemljama, a samim se time istražuje i potencijalni negativni udar na prirodne ekosisteme u tim područjima, posebno na insekte i šišmiše. Ove promjene u spektru boja i neprirodnom noćnom osvjetljenju mogu dovesti do niza negativnih bioloških uticaji,a koji se još uvijek istražuju, pa tako sami rezultati nisu konkluzivni.

Međutim, neki od trenutno prepoznatih su poremećaj biološkog ritma i sna, negativan utjicaj na vid, ometanje astronomskih ispitivanja, supresija melatonina u tijelu, fototaksija, čudno ponašanje šišmiša i drugi.