Šest vrsta gađenja koja nam mogu spasiti život

    2 godine pre 388 pregleda Izvor: dnevno.me

Gađenje, emocija koja se prečesto potcjenjuje.

Loša higijena, životinje ili pojedini inskti koji prenose bolesti i rizična polna ponašanja (ali ne samo to) mogu nam pomoći da izbjegnemo bolesti i infekcije.

Otkriva to novo istraživanje Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) koje je identifikovalo šest kategorija koje izazivaju gađenje.

Ovo posljednje je emocija koja se razvila kako bi pomogla našim precima da izbjegnu bolesti i infekcije.

Istraživači su uspjeli da pokažu da je vjerovatno strukturirano oko ljudi, postupaka i predmeta koji bi mogli povećati naš rizik od zaraze bolešću.

Naučnici su prvi put upotrijebili ovu perspektivu kako bi analizirali emociju gađenja te njene komponente. I pritom su identfikovali šest uobičajenih kategorija koje ga uzrokuju:

Loša higijena

Životinje ili insekti koji prenose bolesti

Rizično seksualno ponašanje

Lezije ili mjehurići s gnojem na koži

Hrana koja se kvari

Hrana netipičnog izgleda

Prije istraživanja, tim je predvidio da tipovi gađenja direkto odgovaraju kategorijama povezanima s prijetnjom bolesti, ali je kasnije otkrio da su u mozgu uže povezani s radnjama koje ljudi trebaju preduzeti kako bi izbjegli bolest, kao što je nedodirivanje kožnih lezija ili neprilaženje osobama koje su ispuštale neugodne mirise.

Prema naučnicima, to odgovara evolucijskom pogledu na emocije kao funkciju djelovanja. Zapravo, potiču nas da se ponašamo na određeni način i da izbjegavamo određene stvari kako bismo garantovali najbolji opstanak i reprodukciju.

Posmatrali su više od 2500 ljudi na internetu, navodeći 75 potencijalno “odvratnih” scenarija, od ljudi s očitim znakovima infekcije, gnojnim kožnim lezijama, predmeta prepunih insekata do kijanja i defekacije na otvorenom. Učesnici su zamoljeni da ocijene gađenje prema svakom scenariju na ljestvici od “bez gađenja” do “ekstremnog gađenja“.

Od svih prikazanih scenarija, inficirane gnojne rane ocijenjene su kao najodvratnije. Kršenje higijenskih pravila – poput lošeg tjelesnog mirisa – takođe se pokazalo posebno odvratnim.

Analizirajući odgovore učesnika, istraživači su uspjeli da identiffikuju šest uobičajenih kategorija gađenja, od kojih je svaka povezana s vrstama zaraznih prijetnji koje su se redovno pojavljivale u našoj prošlosti.

Istorijski gledano, na primjer, jedenje pokvarene hrane moglo je uzrokovati bolesti poput kolere, bliski kontakt s nečistim ljudima mogao je prenijeti gubu, promiskuitetni seksualni običaji mogli su izložiti pojedinca riziku od sifilisa, a kontakt s otvorenim ranama mogao je dovesti do kuge ili velikih boginja.

Rezultati istraživanja pokazali su da postoje polne razlike u reakcijama na prikazane gnusne scenarije.

Žene su svaku kategoriju ocijenile odvratnijom od muškaraca i potvrđuju teoriju da se gađenje razvilo kod životinja, podstičući ih da preduzmu nešto kako bi smanjili rizik od infekcije. Ovakvo ponašanje prisutno je i kod ljudi.