Opštinske izborne komisije u Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru nezakonito su proglasile 13 izbornih lista, ali će one svakako učestvovati na lokalnim izborima u tim opštinama jer nema mogućnosti za njihovo poništenje, niti preispitivanje. 

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević, koji je i član Državne izborne komisije ispred NVO i akademske zajednice, kazao je Pobjedi da liste nijesu u skladu sa Zakonom o izboru odbornika, jer ne sadrže obavezan broj žena kandidatkinja za odbornice.

PREVIDI OIK-a?

Suljević je Pobjedi pojasnio da DIK u ovom slučaju ne može da interveniše, jer je Zakon izričito ovlastio opštinske izborne komisije da pregledaju dokumentaciju, sagledaju ima li nedostataka i ostave rok od 48 sati za njihovo otklanjanje.

– Nedovoljan broj žena na izbornim listama na planiranim lokalnim izborima nas mora sve zabrinuti i otvoriti pitanje karaktera vrijednosti koje se zaista njeguju među različitim političkim subjektima ukoliko ne otvaraju prostor ni za minimalnu, trećinsku, a kamoli ravnopravnu prezentaciju žena – istakao je Suljević.

Podsjetio je da obavezna kvota pripadnica manje zastupljenog pola na listama nije novost u zakonu, zbog čega se ovakvo postupanje ne može pripisati neznanju ili nespretnosti učesnika izbora, niti opštinskih izbornih komisija koje su, kako je rekao, ove stvari slučajno ili namjerno previdjele.

– Ovo je bila tačka sporenja i na sjednici Državne izborne komisije, gdje se raspravljalo o tome koja bi mogla biti uloga Komisije u ovom trenutku, s obzirom na saznanja o ovim nepravilnostima, kao i na činjenicu da su nadležnosti Komisije u ovom trenutku značajno limitirane – ukazao je Suljević.

Rekao je i da nije prihvaćen prijedlog da se Komisija oglasi saopštenjem kako bi ukazala na sve uočene nepravilnosti, ali i objasnila javnosti ono što izaziva konfuziju.

– Osim predsjednika DIK-a Nikole Mugoše, i mene, kao predstavnika iz reda civilnog društva, koji smo u odnosu na ovu tačku imali izdvojeno mišljenje, svi ostali članovi i članice bili su rezervisani prema toj ideji ili otvoreno protiv nje – istakao je Suljević.

Smatra i da je opravdan kritički odnos dijela civilnog sektora prema DIK-u, jer, naveo je, ćutanje o ovom problemu nije u skladu sa ulogom koju bi ovaj organ morao imati u odnosu na izborne procese u državi, a držanje po strani ne rješava ove probleme – štaviše, ohrabruje ovako rigidno kršenje zakonskih odredbi.

– Brinem da ovo, s obzirom na pozadinu učešća ostalih članova i članica Komisije, kao predstavnika iz reda političkih partija, može značiti i slaganje sa ovom praksom koja je sprovedena na lokalnom nivou, pa u nekim slučajevima i od strane političkih partija ispred kojih ti članovi i članice učestvuju u radu Komisije – kategoričan je Suljević.

Na ovaj problem ukazao je u četvrtak i Centar za demokratsku tranziciju koji je i saopštio da su, od njima dostupne dokumentacije, do sada samo OIK Budva i Tivat objavile zbirne liste koje su u skladu sa zakonom.

PODACI

Zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović pojasnila je da se u najvećem broju slučajeva kršenja odnose na nepoštovanje Zakona o izboru odbornika da na listi mora biti najmanje 30 odsto kandidatkinja, kao i da među svaka četiri kandidata mora biti najmanje jedan manje zastupljenog pola.

– U slučaju kada liste imaju ove nedostatke i kad OIK nijesu reagovale i zatražile njihovo ispravljanje u propisanoj proceduri, jedini zakoniti postupak je da ove komisije odbiju proglašenje takvih lista – naglasila je.

Pojasnila je da je u Kolašinu proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30 odsto žena, a da na jednoj nije ispoštovan redoslijed prema kojem žena mora biti kandidatkinja na svakom četvrtom mjestu.

– U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redoslijeda – navela je Gvozdenović.

Ukazala je da ni u Baru na tri liste nije ispoštovan redoslijed kandidatkinja, dok na Žabljaku redoslijed nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi.

– Pozivamo Državnu izbornu komisiju da u skladu sa zakonskim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakonitog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a – istakla je Gvozdenović.

Smatra da se iz tih primjera uočava da nema govora o jedinstvenoj primjeni zakona, već da se on primjenjuje „kako ko hoće ili neće“, a naglasila je i da je DIK obavezan da obavijesti javnost o takvim pojavama i saopšti stav.

– Ovaj slučaj je još jedna potvrda da Crnoj Gori treba nepartijska i profesionalna izborna administracija – ocijenila je Gvozdenović.

OIK Podgorica utvrdila redoslijed

Opštinska izborna komisija u Podgorici utvrdila je redoslijed potvrđenih izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi za izbor odbornika u Skupštinu Glavnog grada, kazao je Pobjedi predsjednik tog tijela Veselin Vukčević.

Tako će, pod brojem jedan na izborima u Glavnom gradu nastupiti lista SNP „Temeljno za Podgoricu“. Druga po redu je Svetosavska srpska lista – „Saberimo se za Nemanjin grad“.

Pokret „Evropa sad i za Podgoricu“ nastupiće pod rednim brojem tri, dok će koalicija Demokratske Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore i Demosa biti četvrta. Pod brojem pet nastupiće Demokratski front sa listom „Za budućnost Podgorice“, a šesta na zbirnoj listi je „Može Podgorica – ovo je naš grad“.

Lista „Preokret“ nastupiće sedma, dok će Pokret „Svi za naš grad“ biti pod brojem osam.

OIK Podgorica prethodno je potvrdila liste koalicije „Za budućnost Podgorice“ i „Saberimo se za Nemanjin grad“ koje su vraćene na dopunu, jer nijesu imale dovoljan broj žena kandidatkinja za odbornice.