Na svjetskim su tržištima cijene nafte na kraju prošle sedmice bile gotovo iste kao i sedam dana prije jer bi, s jedne strane, potražnja mogla oslabiti zbog usporavanja rasta gospodarstava, dok bi proizvođači, s druge strane, mogli smanjiti ponudu “crnog zlata”, javlja Reuters.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 0,2 posto – na 92,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto – na 86,79 dolara.
Cijelu prošlu sedmicu cijene su bile pod pritiskom zbog strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta gospodarstava, a možda i recesiju.
Europska središnja banka povećala je u četvrtak kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova kako bi suzbila inflaciju u eurozoni, koja se kreće na rekordnim razinama, iznad devet posto.
Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je, pak, da je “Fed snažno predan tomu da suzbije inflaciju” i da će “nastaviti zaoštravati monetarnu politiku dok taj cilj ne postigne”.
Amerikanci i dalje dižu kamate
Stoga je sasvim jasno da će Fed nastaviti agresivno povećavati kamatne stope kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće oko najviših razina u više od 40 godina.
Fed od marta podiže kamate, a dodatno će ih povećati i na dvodnevnoj sjednici 20. i 21. septembra. Očekuje se novo, treće u nizu, povećanje za 0,75 postotnih bodova, u raspon od tri do 3,25 posto.
A potezi Feda i ECB-a usporit će rast američkog i gospodarstva eurozone, zbog čega se očekuje slabljenje potražnje za naftom.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 posto.
Related