Naučnici tvrde da su riješili engimu kako zagađenje vazduha uzrokuje rak pluća.

Naučnici su izvjestili da su identifikovali mehanizam putem kojeg zagađenje vazduha izaziva rak pluća kod nepušača. To je otkriće koje je jedan stručnjak pozdravio kao „važan korak za nauku i za društvo“.

Istraživanje je ilustrovalo zdravstveni rizik koji predstavljaju sićušne čestice nastale izgaranjem fosilnih goriva, što je izazvalo nove pozive za hitnijim djelovanjem u borbi protiv klimatskih promena. To bi takođe moglo utrti put novom području prevencije raka, smatra Čarls Svanton iz britanskog Instituta Francis Krik.

Svanton je predstavio istraživanje, koje još nije objavljeno u recenziranom časopisu, na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za medicinsku onkologiju u Parizu. Dugo se smatralo da je zagađenje vazduha povezano s većim rizikom od raka pluća kod ljudi koji nikada nisu pušili.

 Ali zapravo nismo znali da li zagađenje direktno uzrokuje rak pluća – ili kako, rekao je Svanton za AFP.

Tradicionalno se smatralo da izloženost karcinogenima, poput onih u dimu cigareta ili zagađenju, uzrokuje mutacije DNK koje zatim postaju rak. Ali postojala je „nezgodna istina“ s tim modelom, rekao je Svanton: prethodna istraživanja su pokazala da mutacije DNK mogu biti prisutne bez uzroka raka i da većina karcinogena iz okoline ne uzrokuje mutacije.

Njegova studija predlaže drugačiji model.

Pilula za prevenciju raka pluća u budućnosti?

Istraživački tim s Instituta Francis Crick i Univerziteta u Londonu analizirao je zdravstvene podatke više od 460.000 ljudi u Engleskoj, Južnoj Koreji i Tajvanu. Otkrili su da je izloženost sićušnim česticama onečišćenja PM2.5, koje su manje od 2,5 mikrona u promjeru, dovela do povećanog rizika od mutacija u genu EGFR.

U laboratorijskim studijama na miševima tim je pokazao da su čestice uzrokovale promjene u genu EGFR kao iu genu KRAS, a oba su povezana s rakom pluća.

Konačno, analizirali su gotovo 250 uzoraka ljudskog plućnog tkiva koje nikada nije bilo izloženo karcinogenima uzrokovanim pušenjem ili teškim zagađenjem. Iako su pluća bila zdrava, pronašli su mutacije DNK u 18 posto EGFR gena i 33 posto KRAS gena.

„Oni samo sjede. Sami za sebe vjerovatno nisu dovoljni da podstaknu rak“, rekao je Svanton, dodajući da se čini da se mutacije povećavaju s godinama.

„Ali, kada je ćeloka izložena zagađenju, može izazvati reakciju zaceljivanja rana koja uzrokuje upalu“, rekao je Svanton. Ako ta ćelija sadrži mutaciju, onda će stvoriti rak, dodao je.

„Osigurali smo biološki mehanizam iza onoga što je pre bila enigma“, rekao je.

U drugom eksperimentu na miševima, naučnici su pokazali da antitijelo može blokirati posrednik, nazvan interleukin 1 beta, koji izaziva upalu, spriječavajući početak raka.

Svanton je rekao kako se nada da će ovo otkriće osigurati plodonosnu osnovu za budućnost nečega što bi mogla biti molekularna prevencija raka, gdje ljudima možemo ponuditi tabletu, možda svaki dan, za smanjenje rizika od raka.

Revolucionarno istraživanje

Suzet Delalog, koja vodi program prevencije raka na francuskom institutu Gustave Roussy i koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da je istraživanje „prilično revolucionarno, jer praktički nismo imali nikakvu prethodnu demonstraciju ovog alternativnog načina nastanka raka“.

„Studija je prilično važan korak za nauku, a nadam se i za društvo. Ovo otvara ogromna vrata, i za znanje, ali i za nove načine za spriječavanje razvoja raka. Ovaj nivo dokaza mora prisiliti vlasti da deluju na međunarodnom niovu“, rekla je Delaloge za AFP.

Toni Mok, onkolog s Kineskog univerzita u Hong Kongu, istraživanje je nazvao uzbudljivim.

„To znači da se možemo zapitati hoće li u budućnosti biti moguće koristiti skeniranje pluća za traženje prekanceroznih lezija u plućima i pokušati ih preokrenuti lekovima kao što su inhibitori interleukina 1 beta“, rekao je.

Svanton je zagađenje zraka nazvao „skrivenim ubicom“, ukazujući na istraživanja koja procjenjuju da je ono povezano sa smrću više od osam miliona ljudi godišnje, otprilike jednako kao i duvan.

Druga su istraživanja povezala PM2,5 s 250.000 smrtnih slučajeva godišnje samo od raka pluća.

„Vi i ja imamo izbor o tome hoćemo li pušiti ili ne, ali nemamo izbor vazduha koji udišemo. S obzirom na to da je vjerovatno pet puta više ljudi izloženo nezdravim nivoima zagađenja od duvana, možete vidjeti da je ovo prilično veliki globalni problem. Možemo se uhvatiti u koštac s tim samo ako prepoznamo stvarno intimne veze između zdravlja klime i zdravlja ljudi“, rekao je Svanton, koji je takođe glavni kliničar u Cancer Research UK, koji je bio glavni finansijer istraživanja.