Potražnja za radnom snagom je sve veća. I dalje nedostaju majstori i zanatlije, ali i fizički radnici. Ta situacija znatno je doprinijela ostvarivanju prava radnika, ali i njihovoj pregovaračkoj poziciji, piše RTS.

“Potreban vodoinstalater. Plata 2.000 eura, stan i hrana” ili “Javite se za rad u trgovini, više nije obavezna srednja stručna sprema, može i osnovna škola” – izgleda da su ponuda i potražnja na tržištu rada učinile ono što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.

“Počela je utakmica, kao fudbaleri, trguje se, povećavaju se plate. Možda ne možemo da stignemo standard to jest koliko plaćaju u Hrvatskoj, ali s obzirom na to da su kod kuće, sa adekvatnim povećanjem, ljudi ipak ostaju”, kaže menadžer hotela “Mažestik” Dragan Živković.

Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije ističe da se dnevnica fizičkog radnika izjednačila sa dnevnicom majstora od prije tri godine.

“Danas dobar majstor vrijedi od 60 do 70 eura. Uz dnevnice, oni traže i topli obrok, ako nisu iz Beograda i smještaj, jer mi smo prinuđeni da sve njihove zahtjeve ispunimo”, navodi Ražnatović.

Uz stalno zaposlenje i pomak u zaradama, što se sada podrazumijeva, često se traže i dobijaju paketi beneficija.

“Više ne postoji ona slika koja je zabilježena u našoj zemlji prije 10, 15 i više godina – ukoliko nećeš ti da radiš, ima ko hoće. Poslodavci gledaju da svakom zaposlenom pruže najviše što mogu, od usavršavnja i učenja, do napredovanja u karijeri, ali i razne pakete beneficija u smislu da imaju dobar balans između privatnog i poslovnog života”, kaže Miloš Turinski iz “Infostuda”.

Pozitivan uticaj i na smanjenje sive ekonomije

U Samostalnom sindikatu potvrđuju da se položaj radnika poboljšao.

“Mislim da će se u narednom periodu taj trend poboljšavati. Nažalost, mi i dalje imamo poslodavce koji ne poštuju prava radnika, koji krše zakone. Uglavnom se radi o stranim investitorima i imamo velikih problema da tamo organizujemo sindikate i da radnici dobiju svoja prava”, kaže sekretar Vijeća Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović.

Promjene na tržištu rada nisu ojačale samo pregovaračku poziciju radnika već i rješavanje drugog gorućeg problema u zemlji.

“Ako ja kao poslodavac moram veći dio svojih radnika da prijavim i da im zaradu isplaćujem na legalan način i u potpunosti, to onda znači da ću i svoj promet morati da legalizujem, odnosno da ga prevedem u formalne tokove. Rekao bih da je to jedan bitan faktor koji je mogao uticati pozitivno na smanjenje sive ekonomije”, objašnjava Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za prvi kvartal, u Srbiji je zaposleno blizu 2.870.000 ljudi, a nezaposlenost je 10,6 odsto.