U Crnoj Gori u posljednje dvije sedmice zabilježen je porast broja registrovanih slučajeva korona virusa za oko 17 odsto, dok je broj hospitalizovanih za oko 30 odsto manji, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz te zdravstvene ustanove apelovali su na građane, posebno na rizične grupe, starije, osobe sa problemima u imunom odgovoru i/ili sa hroničnim bolestima, da se obavezno vakcinišu, a ako već jesu, da prime buster, odnosno dodatne doze šest mjeseci nakon primovakcinacije ili primoinfekcije.

Poslije dužeg vremena iz IJZ-a je poručeno da je neophodno pridržavati se osnovnih epidemioloških mjera, odnosno nošenja zaštitne maske, naročito u zatvorenim prostorima, pravilne higijene ruku i držanje adekvatnog odstojanja.

Iz IJZ-a su podsjetili da je obavezno nošenje zaštitne maske u zdravstvenim ustanovama, kolektivnim centrima i sredstvima javnog prevoza.

– Napominjemo da su Vlada i Ministarstvo zdravlja obezbijedili dovoljno besplatnih, bezbjednih i djelotvornih vakcina za sve građane, pa bi vakcine trebalo iskoristiti u cilju zaštite stanovništva od epidemijskog širenja bolesti i širokog društvenog odgovora na pandemiju – navode iz IJZ.

Kako je saopšteno, Institut na dnevnom nivou prati epidemiološku situaciju.

– IJZ će djelovati brzo i efikasno, u cilju kontrole trenutne epidemiološke situacije, ukoliko bude neophodno, svim mehanizmima koji su nam na raspolaganju, ali svakako da su nam pomoć građana i medija neophodni kako bi zajedno priveli pandemiju kraju – poručili su u saopštenju.

Klinički spreman

Saopštenje Instituta za javno zdravlje dolazi nekoliko dana nakon što je direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović, na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje početkom sedmice, najavila da se ta zdravstvena ustanova sprema za eventualni novi talas epidemije korona virusa, kao da će ga definitivno biti.

– Pratimo i upozorenja koja dobijamo od relevantnih međunarodnih medicinskih adresa koje nas upozoravaju da nove forme mogu da izazovu ozbiljnija oštećenja pluća od svega što smo do sada vidjeli – kazala je tada Radulović.

I prema posljednjem nedjeljnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije u regionu Evrope, nakon bilježenja pada broja oboljelih od sredine marta, u psljednje dvije nedjelje se bilježi rast broja inficiranih.

Ukupan rast broja slučajeva infekcije u regionu Evrope, koja je u protekloj sedmici zabilježila 1,2 miliona novih slučajeva, iznosio je šest odsto u odnosu na prethodnu sedmicu.

U izvještaju SZO se navodi da je 21 zemlja evropskog regiona zabilježila porast novih slučajeva za preko 20 odsto. Među zemljama sa najvišom stopom porasta oboljelih su Uzbekistan sa 164 i Kosovo sa 151 posto.

Veliki rast novootkrivenih slučajeva infekcije korona virusom na sedmičnom nivou zabilježen je i u Italiji. Sa preko 200 hiljada novih slučajeva zabilježila je porast od 47 odsto, dok Francuska bilježi rast novootkrivenih slučajeva od 33 procenta, a Njemačka od 10 odsto.

Sa druge strane, Evropa sa nešto manje od 2.000 smrti uzrokovanih korona virusom tokom sedmice, bilježi pad od 26 odsto kada su u pitanju fatalni ishodi što je nastavak trenda od februara.

U izvještaju SZO se navodi da je globalno broj novih slučajeva infekcije u blagom padu od četiri procenta u odnosu na prethodnu sedmicu, ali i da se, osim u regionu Evrope, rast broja novih slučajeva bilježi u jugoistočnoj Aziji i to za 46 odsto, te istočnomediteranskom regionu za 45 odsto.

Globalne trendove, upozoravaju iz SZO, treba interpretirati s oprezom jer neke zemlje kontinuirano mijenjaju strategije testiranja na kovid-19, što u konačnici dovodi do značajno manje urađenih testova i detektovanih slučajeva.

Dolazi sljedeći talas

Šefica katedre za javno zdravlje Univerziteta u Edinburgu, profesorica Devi Sridar, u nedavno objavljenom autorskom tekstu za Gardijan, upozorava da sljedeći kovid talas sigurno dolazi.

Kako ulazimo u ljeto, duže od dvije godine nakon početka pandemije, vjerovatno su riječi „novi talas“ posljednje što iko priželjkuje da čuje, ali podaci iz Engleske, sa Floride i drugih mjesta pokazuju da su podvarijante omikron soja (BA.4 i BA.5) već započele novi talas infekcija, piše Sridar.

Iako ove podvarijante omikrona nijesu opasnije, imaju sposobnost da ponovo inficiraju ljude, čak i one koji su bili inficirani prethodnom verzijom omikrona. Ovo je dokaz da je dostizanje „imuniteta krda“ protiv kovida-19 vjerovatno nemoguće, ocjenjuje profesorica.

Kako navodi u tekstu, na osnovu onog što se dešavalo u posljednje više od dvije godine, izgleda da je obrazac da se novi talasi infekcija dešavaju na svaka tri mjeseca.

– Tako nije iznenađujuće što se sada dešava ponovo, a još jedan talas možemo očekivati ove zime. I dok ideja o tome da zaraza cirkuliše oko nas vjerovatno provocira anksioznost, mi danas imamo mnogo naučnog znanja i alata koje možemo upotrijebiti. Fokus bi morao biti na onome što ovi slučajevi znače za produženi kovid i za hospitalizacije – piše Sridar.

Ona, navodeći da je svjesna da su ljudi čuli to mnogo puta, kaže da su maske i provjetravanje još uvijek veoma važne mjere koje svako može preduzeti.

– Nošenje kvalitetne medicinske maske je efikasan način da zaštitite sebe od respiratornih infekcija, posebno u okolnostima gužvi. Takođe, moramo prepoznati da nas maske ometaju u želji da vidimo lica ljudi, povežemo se sa njihovim emocijama i komuniciramo na intimnom nivou. Takođe, dječji specijalisti su izrazili zabrinutost u vezi sa uticajem na emocionalni razvoj i razvoj govora – navodi ona.

Prema njenom mišljenju, razlog za ozbiljnu zabrinutost je produženi kovid, koji može izazvati mjesecima duge probleme i patnje, još uvijek nemamo jasne indikatore o tome ko će imati takvo stanje, a ko će imati brz oporavak.

– Tu nam je vitalno duboko razumijevanje bioloških mehanizama i tretmana. Kako ćemo podržati oporavak i rehabilitaciju? Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su u potpunosti vakcinisani imali upola manju vjerovatnoću da obole od dugog kovida u odnosu na one koji su primili samo jednu ili nijednu vakcinu – kaže ona.

To znači da za zimu, kada se očekuje novi talas, dok su vakcine i antivirusni ljekovi smanjili stope hospitalizacije, sistemi moraju ulagati u medicinske sestre, ljekare, bolničko osoblje i krevete.

– Javno zdravlje se odnosi na sve činioce koji pomažu nekome da živi zdrav i srećan život. I dok se i dalje iznose čvrsta mišljenja o tome možemo li ,,živjeti s kovidom“ ili ne, činjenica je da gotovo svaka zemlja na ovoj planeti uči kako da upravlja ovom bolešću među mnoštvom drugih problema sa kojima se suočavamo kao ljudi. Situacija je složena, bez jednostavnog rješenja. Ne, nijesmo riješili kovid, ali smo sve pametniji i bolji u upravljanju ovom bolešću – zaključuje profesorica Sridar.