U posljednjih nekoliko dana evidentiran je značajan rast broja novih slučajeva koronavirusa u Crnoj Gori. Trenutno oboljelih je 886, a među njima su i tri novorođenčeta. Da li su ovi podaci znak da je izvjestan novi talas koronavirusa?

Na koronu kao da smo svi zaboravili, iako nam je krojila život posljednje dvije godine. Sada bez strogih mjera život podsjeća na onaj stari. Ipak, ljudi od korone kako u Crnoj Gori tako i u svijetu i dalje umiru, a broj zaraženih na dnevnom nivou daleko je od nule, što je potrebno za zvanični prekid epidemije.

“Nemojte da mislite da se pandemija kovida povlači. Možda će se razvijati i postati ozbiljnija”, upozorili su ove nedjelje stručnjaci.

BA.4 i BA.5 najnovije su podvarijante vrlo zarazne varijante omikron, a čini se da imaju neke karakteristike koje bi mogle da predstavljaju novi talas kovida.

BA.4 i BA.5 krajem maja označene su kao “varijante koje izazivaju zabrinutost”. Prvi put su otkrivene u Južnoj Africi u januaru. Danas se sve više pojavljuju u SAD. Američki centar za prevenciju bolesti je u utorak saopštio da BA.4 i BA.5 sada čine 21 odsto slučajeva kovida širom zemlje.

“Čini se da su ove dvije podvarijante bolje u izbjegavanju zaštite od vakcine i imuniteta od prethodnih infekcija”, kažu stručnjaci.

“Vrlo sam zabrinut”, rekao je za Rojters dr Gregori Poland, šef istraživačkog tima za vakcine klinike Mejo.

Stručnjaci kažu da sposobnost BA.4 i BA.5 da izbjegnu slojeve zaštite čini reinfekcije vjerovatnijim, što može da donese drugi talas virusa, piše N1.

Mogu li BA.4 i BA.5 da prouzrokuju teže oblike bolesti?

Sveukupno, varijanta omikron proizvela je blaži oblik bolesti od prethodnih varijanata poput alfe i delte. To je zato što omikron prvenstveno utiče na gornje disajne puteve, izazivajući simptome slične prehladi ili alergiji, umjesto da se smjesti u pluća, što je rane varijante učinilo tako smrtonosnim.

No, Gardijan je ove nedjelje izvijestio o istraživanju sa Univerziteta u Tokiju koje sugeriše da su podvarijante BA.4, BA.5 i BA.2.12.1 možda evoluirale da bi ponovo ciljale plućne ćelije umjesto tkiva gornjih disajnih puteva, čineći ih sličnim alfi ili delti.

“Naša istraživanja sugerišu da je rizik od ovih varijanata, posebno od BA.4 i BA.5, za globalno zdravlje potencijalno veći od rizika izvornog BA.2”, rekao je glavni autor studije Ke Sato.

Zdravstveni stručnjaci kažu da BA.4 i BA.5 ne izazivaju težu bolest od drugih oblika omikrona, a vakcine i buster doze i dalje pružaju snažnu zaštitu od ozbiljnih oblika bolesti. No, nevakcinisane osobe su ranjive, a kontinuirana sposobnost virusa da mutira znači da pandemija nije gotova, piše portal Eat this.

Da situacija nije za opuštanje, nedavno je za Danas govorio epidemiolog Zoran Radovanović.

„Srećom, bolest jenjava u intenzitetu, ali moramo da imamo u vidu da u zapadnim zemljama, gdje je stanovništvo vakcinisano u mnogo višem procentu, zahvaljujući novim sojevima raste broj oboljelih. Te nove varijatne omikron soja jesu blaže od početnih sojeva, ali su i izuzetno lako prenosive, čak se po prenosivosti približavaju malim boginjama. Imajući to u vidu može da se očekuje povećanje broja oboljelih. Čak i ako dobro prođemo preko ljeta, mi ćemo na jesen ili pred zimu imati naredni talas“, kaže Radovanović.

Preporuka je da svi stariji od 65 godina i sa komorbiditetima prime četvrtu dozu vakcine i da ne čekaju da se pojavi nova, savremena vakcina, jer se to neće desiti prije oktobra ili novembra. Pridružene bolesti su glavni faktor za predikciju teške kliničke slike kod kovida, a ne starost.

Ono što nam se činilo da ozbiljnost bolesti raste sa starošću je samo posljedica toga što sa starošću raste broj i ozbiljnost pridruženih bolesti. Najbolje bi bilo da imamo mnogo veći procenat vakcinisanih prvom i drugom dozom, ali u ovakvoj atmosferi i potpunoj zapostavljenosti značaja vakcinacije, pa i one obavezne, nerealno je to očekivati.

Najbolju zaštitu protiv omikron sojeva, BA4 i BA5 daje tzv. hibridni imunitet. Znači, kombinacija imuniteta stečenog zaražavanjem, ali ranijim, delta sojem, i vakcinacijom mRNK vakcinama, i to sa tri doze. Zato su najveća očekivanja od tzv. bivalentne vakcine ( delta+omikron) koju proizvodi i ispituje kompanija Moderna. Ona u kliničkim ispitivanjima daje bolje rezultate nego pojedinačne vakcine. Infekcija omikronom daje vrlo slab i kratkotrajan imunitet.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2724.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 239107.