Ni nakon skoro godinu dana od kada je objavljena dokumentacija o sklapanju tajnih ugovora od strane predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža, a koji se tiču upravljanja njihovom imovinom preko mreže ofšor kompanija, još uvijek nije okončan izviđaj, potvrđeno je „Danu“ iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Advokat Veselin Radulović upozorava da bi u ovom slučaju protok vremena od kada su objavljeni podaci vezani za aferu „Pandora papiri“ mogao biti iskorišćen za uništavanje i prikrivanje dokaza. Zato, kako smatra, uprkos volji da taj slučaj rasvijetli, SDT može biti suočeno sa objektivnim poteškoćama da dođe do eventualnih dokaza.

– Teško je prognozirati da li će nadležno tužilaštvo doći do dokaza koji bi bili osnov za procesuiranje nekog lica. Ovo posebno u odnosu na lica za koja do sada nije utvrđeno da posjeduju neku skrivenu imovinu. Za neke funkcionere iz drugih država čija imena se pominju u „Pandora papirima“ utvrđeno je da posjeduju značajnu imovinu koja je bila skrivena. U tim slučajevima mnogo je lakše doći do dokaza koji bi eventualno poslužili za pokretanje postupka, jer je jasno u kom pravcu istraga treba da se kreće – kazao je Radulović.

Kroz globalni projekat istraživanja ofšor poslova pod nazivom „Pandorini papiri“ objavljeno je da su Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, sa Britanskih Djevičanskih ostrva, iz Paname i Gibraltara.

– Iz ugovora se vidi da je stariji Đukanović formirao Victoria Trust, a njegov sin Capecastel Trust – objavili su tada iz MANS-a.

Obimna dokumentacija koju su objavili pokazuje da su te kompanije, trustovi, ovlašćeni da za račun Đukanovića mogu kupovati i prodavati nekretnine i firme, otvarati nove kompanije i žiro-račune, davati i uzimati kredite i obavljati razne druge poslove.

– Kako su podaci o vom slučaju, uključujući i pominjanje imena g-dina Đukanovića, već izvjesno vrijeme poznati javnosti, veoma je upitno da li će SDT objektivno biti u stanju da dođe do dokaza koji će ukazivati na nešto više od indicija – smatra Radulović.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u prvoj reakciji potvrdio da je osnovao Victoria Trust, ali tvrdi da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo nad Victoria Trust prenio na sina jer se 2012. godine vratio na funkciju premijera.

Zoran Vujičić iz Građanske alijanse smatra da je SDT aktivnostima koje je preduzelo od samog starta pokazalo da ima volju, želju i motiv da se na ozbiljan način uhvati u koštac sa svim oblicima kriminala iz oblasti koje pokriva. 

– „Pandora papiri“ su osnov za istražne radnje o ma kom licu se radilo. Ukoliko postoji iskrena namjera države da se bori protiv organizovanog kriminala, SDT-u se mora pružiti puna podrška. Sigurno je da će se svi oni koji se budu osjetili ugroženo brojnim istragama potruditi da opstruiraju rad tužilaštava, ali snažan politički uticaj koji je postojao u prethodnom periodu mora da prestane jer vladavina prava podrazumijeva da su svi jednaki pred zakonom. Sve dok zakoni prepoznaju nečije ime i prezime nećemo daleko dogurati i kao društvo ne možemo ići naprijed – istakao je Vujičić.

Građani imaju velika očekivanja

Vujičić smatra da upravo komplikovana mreža firmi, kompanija i država usporava prikupljanje dokaza i da su potrebno izvjesno vrijeme i vještačenja da bi se došlo do konkretnijih dokaza.

– Građani imaju velika očekivanja, sa razlogom, posebno u svjetlu svih afera koje potresaju pravosuđe. Država je dužna da podrži rad SDT-a kroz pružanje dodatne materijalne podrške i osnaživanje u broju tužilaca, jer sa postojećim stanjem teško da će se postići konkretniji rezultati – kazao je Vujičić.

Interes istrage je da se vodi u tajnosti

Za vođenje istraga u ovakvim slučajevima, ističe advokat Radulović, od ključnog je značaja upravo otkrivanje imovine.

– Međutim, u slučaju predsjednika Crne Gore, čije ime se takođe pominje u ovoj aferi, do sada objavljeni podaci ne ukazuju na sumnje koje bi bile više od nivoa indicija. U slučaju Mila Đukanovića nije otkriven nijedan podatak koji bi ukazao na skrivenu imovinu, niti je otkrivena bilo koja sumnjiva transakcija koja se veže za njegovo ime ili za ime nekog člana njegove porodice. Interes istrage u takvim slučajevima je da se vodi u tajnosti, bar dok se ne dođe do imovine sumnjivog porijekla – naveo je Radulović.