Pravni okvir za nezavisnost pravosuđa u Crnoj Gori uglavnom postoji, ali ono je i dalje podložno političkom miješanju, pa bi trebalo jačati nezavisnost Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta, između ostalog i primjenom preporuka Savjeta Evrope – Venecijanske komisije i GRECO.

To se, između ostalog, navodi u posljednjem neformalnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru, čije je zatvaranje ključno za dalji proces evropskih integracija.

U dokumentu, u koji je „Dan“ imao uvid, pohvaljuje se povećanje broja presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, broj uhapšenih članova kriminalnih grupa i rekord u zapleni droge.

– Broj pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala nastavio je da raste, kao i broj uhapšenih članova kriminalnih grupa. Crna Gora dostigla još jedan rekord zaplene droge – piše u dokumentu.

Ukazano je i da je broj pravosnažnih presuda za šverc duvana i pranje novca ostao nizak.

– Nisu ispoštovane preporuke da se ojača odgovor sistema krivičnog pravosuđa na organizovani kriminal i da se pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u predmetima organizovanog kriminala – navodi se u dokumentu.

U dokumentu je konstatovano da je u slučajevima organizovanog i teškog kriminala i dalje rasprostranjena primjena sporazuma o priznanju krivice. Navodi se i da je u tim predmetima u poređenju sa težinom zločina nastavljeno sa praksom neproporcionalno niskih zatvorskih i novčanih kazni i konfiskacijama imovine.

Sugerisano je da Crna Gora mora unaprijediti rezultate u istragama, optužnicama i sudskim odlukama u borbi protiv korupcije i korupcije na visokom nivou, u cilju uspostavljanja kredibilnog i efikasnog odgovora pravosuđa. EK je u prošlogodišnjem izvještaju za Crnu Goru ocijenila da napredak na polju vladavine prava nije samo pitanje implementacije akcionog plana ili strateških dokumenta, već da zavisi od političke volje crnogorskih vlasti.

EK podsjeća da je ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 ključno za dalji napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima i da nijedno poglavlje ne bi trebalo da bude zatvoreno prije nego što Crna Gora postigne ovaj cilj.

EK ocjenjuje da je Crna Gora određenim imenovanjima u pravosuđu napravila pozitivan pomak u poglavlju 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava.

U dokumentu je navedeno i da je izborom članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika u februaru omogućen izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i u martu novog glavnog specijalnog tužioca.

Međutim, EK konstatuje da još uvijek je na čekanju određeni broj imenovanja za koja je potrebna parlamentarna većina, uključujući članove Sudskog savjeta, stalnog vrhovnog državnog tužioca i troje sudija Ustavnog suda.

Konstatovano je i da izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima.

EK navodi i da je izmijenjen pravni okvir u cilju jačanja slobode medija, izražavanja i efikasne zaštite novinara i drugih medijskih radnika.

– Još uvijek nije osigurano puno i efikasno sudsko praćenje napada i prijetnji, uključujući stare slučajeve – navodi se u izvještaju.