Zapljena više od 145 hiljada paketa cigareta u Luci Bar, u subotu 14. maja, za 50 posto je veća u odnosu na sve prethodne u posljednjih pet godina u Crnoj Gori.

To je, kako je saopštio za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar bez portfelja Zoran Miljanić, zadužen za politiku u oblasti borbe protiv korupcije, pokazatelj da postoji nesumnjiva politička volja aktuelne Vlade da se izbori sa kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori:

„Pokazujemo svima onima koji misle da mogu da se bave ovakvim poslovima, da toga više neće biti”, rekao je Miljanić I dodao da je ovo poruka I međunarodnim partnerima.

“Da smo zaustavili ono što se dešavalo godinama, da je šverc cigareta bio ozbiljan problem, ne samo za zemlje regiona nego i zemlje Evropske unije“, rekao je ministar Miljanić dodajući da od tog posla država Crna Gora nije imala nikakvu korist.

Premijer Dritan Abazović je najavio da će se od njihove prodaje popuniti državni budžet.

Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica antikorupcijske organizacije MANS, smatra da je država izabrala rizičan put da se obračuna sa krijumčarenjem cigareta:

“On ne može donijeti državi finansijsku korist kakvu Vlada pominje, jer je očigledno da se značajan dio te robe ne može plasirati na bilo koje legalno tržište pošto su u pitanju nelegalni proizvodi.“

No, nakon spektakularne zapljene ostala su pitanja na koja ili nema, ili ima tek djelimičnih odgovora.

Čije su zaplijenjene cigare? Kolika je njihova vrijednost? Šta će biti sa cigaretama, odnosno novcem u slučaju njihove prodaje? Imaju li vlasnici pravo žalbe zbog oduzimanja? Koliko štetu je globalno pravio šverc iz Slobodne zone luke Bar?

Kolika je vrijednost?

Precizna vrijednost zaplijenjenih 145 hiljada paketa cigareta u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar 14. maja, nije poznata. Premijer Abazović je rekao da se radi o vrijednosti od više desetina miliona eura, ali naglasio da će se tačna struktura i vrijednost cigareta znati kada se izvrši pregled i popis.

Njihovo premještanje na bezbjednu lokaciju navodno će trajati nekoliko dana, jer je potrebno popisati robu prije iznošenja iz skladišta.

Čije su zaplijenjene cigarete?

Nije otkriveno ko su vlasnici cigareta.

Premijer Dritan Abazović je rekao da su vlasnici „poznate firme koje su koristile mogućnosti Slobodne zone“ Luke Bar.

„Ne možemo nikoga optuživati unaprijed zato što su ljudi koristili zakonske mogućnosti Slobodne zone, ali je neko zloupotrijebio i koristio nemar države i gledanje kroz prste“, naveo je Abazović.

Slobodna zona prostor je isključen iz carinske teritorije jedne države, na kojem se obavlja niz privrednih aktivnosti poput proizvodnje, skladištenja, transportnih usluga.

Na pitanje da li je država prilikom zapljene odvojila legalne od nelegalnih cigareta, ministar bez portfelja Zoran Miljanić je rekao da će to biti aktivnost državnih organa u narednom periodu.

Prema riječima Miljanića, državne institucije Crne Gore će u narednom periodu analizirati šta od zaplijenjenih 145 hiljada paketa cigareta, iz Slobodne carinske zone pripada legalnim distributerima duvanskih proizvoda, a šta švercerima.

„Oni koji su legalni, dio zarađenog novca uplaćuju u budžet kroz poreze i takse. Nelegalnih je, ubijeđen sam, bila velika većina u ovom poslu. Učinićemo sve da odvojimo legalne od nelegalnih“, kaže ministar Miljanić.

Šta će biti sa cigaretama?

Abazović je objasnio je da će paralelno s procesom premještanja cigareta, Ministarstvo finansija, Uprava prihoda i carina, raditi da se u Skupštini usvoji lex specialis, poseban zakon, koji bi omogućio da država legalno raspolaže tom robom.

“Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet, za zdravstvo, prosvjetu i druge svrhe”, kazao je Abazović.

Damjanović je u subotu 14. maja u Luci Bar rekao da će novcem od prodaje zaplijenjenih cigareta biti pomognut, između ostalog, crnogorski zdravstveni sistem.

Tokom dana nismo mogli stupiti u vezu sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem kako bi saznali da li postoje zakonska ograničenja za plan Vlade o njihovoj prodaji.

Da Vlada Crne Gore neće lako sprovesti svoje namjere, smatra Vanja Ćalović Marković, koja ocjenjuje da tek treba utvditi koje cigarete mogu biti prodate na stranom tržištu, a koje će morati da budu uništene:

„Trebalo je da objave koje su vrste cigareta zaplijenjene i kojih firmi su vlasništvo. Određene vrste cigareta ne mogu biti prodate, kao što su falsifikati poznatih brendova.“

Ćalović Marković navodi da se uništavanjem falsifikata štite legalni proizvođači cigareta.

Ona tvrdi i da se pored falsifikata, ne mogu prodati ni takozvane nelegalne „bijele cigarete“ (cheap whites):

„To su cigarete koje imaju sve veću zastupljenost na nelegalnom tržištu. Proizvedene su u fabrikama sa ciljem da budu prošvercovane. One nisu registrovane nigdje. Vrlo često podaci na pakovanju ne odgovaraju sadržaju i samim tim ne mogu biti registrovane u bilo kojoj zemlji.“

Ćalović Marković zaključuje da tek kada se bude znalo koje su vrste cigareta može se pričati šta država može da proda i koliki dio novca od te prodaje može da se slije u državni budžet.

Potencijalne tužbe?

Problematično je što je zapljena obavljena na osnovu odluke prethodne Vlade koja je vlasnicima cigareta naložila da proizvode iznesu iz carinskih skladišta u Slobodnoj zoni, smatra Vanja Ćalović Marković.

Kaže da će prema nekim pravnim tumačenjima i najavama, vlasnici dijela kompanija pred sudom tražiti neku vrstu obeštećenja za oduzimanje njihove robe:

„Javnost nema informaciju da su vlasnici tih cigareta uključeni u bilo kakve kriminalne aktivnosti, niti zvanično ima bilo kakve presude ili predmeta koji bi inkriminisao ta lica i ukazao da su te cigarete stečene krivičnim djelom ili da su služile za krivično djelo“, kaže Ćalović Marković, napominjući da se u tom slučaju primjenjuje Zakon o obligacionim odnosima.

Na pitanje da li ima objašnjenje, zbog čega vlasnici zaplijenjenih cigareta nisu pokupili svoju robu, s obzirom da im je Vlada, prije konačne odluke o zatvaranju stovarišta, dala nekoliko rokova da to učine, Ćalović Marković smatra da bi odgovor mogao biti u predstojećim sudskim procesima:

„Plašim se scenarija da vlasnici tih cigareta računaju da će pobijediti u sudskim procesima i naplatiti se od države, te da neće morati da švercuju. Jer u svakom drugom scenariju bilo bi logično da robu tako velike vrijednosti vlasnici iznesu iz skladišta.“

Odluke o zabrani skladištenja duvana u Luci Bar donijela je u junu i decembru prošle godine prethodna Vlada Zdravka Krivokapića, a vlasnicima cigareta je dat rok da ih izmjeste iz lučkih skladišta.

U julu iste godine iz skladišta Luke Bar ukradeno je 1.160 paketa cigareta čija je vrijednost, prema tadašnjoj procjeni, iznosila više od pola miliona eura.

Nakon što su prije nekoliko mjeseci istekli i produženi rokovi za iznošenje duvanskih proizvoda, Uprava Prihoda i carina je naložila carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode na zalihama.

Koliku štetu je pravio šverc iz Slobodne zone luke Bar?

Abazović je 14. maja rekao da je šverc cigareta u Crnoj Gori u poslednje dvije decenije bio najunosniji posao od kojeg su pojedinci zarađivali 500 miliona eura godišnje.

Ranije je iznio podatak da prema operativnim podacima stranih bezbjednosnih službi oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u Evropsku uniju dolazi preko Crne Gore.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je krajem marta ove godine da se samo preko Luke Bar svake godine prokrijumčari više od dvije milijarde cigareta koje dospijevaju na tržišta Evrope, te da šverc cigareta košta ekonomije Zapadnog Balkana više od 300 miliona eura izgubljenih prihoda godišnje.

U junu 2021. godine jedan od lidera proruskog Demokratskog fronta Nebojša Medojević optužio je za šverc cigareta tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića navodeći da je navodno, sredinom juna, za 15 dana iz luke izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.

Zarada je, uz saglasnost crnogorske Vlade, iznosila od 25 do 30 miliona eura, naveo je Medojević.

Tema stara tri decenije

Početkom devedesetih u Crnoj Gori je, nakon uvođenja sankcija Ujedinjenih nacija prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, počeo šverc cigareta ili kako ga je vlast nazivala, tranzit cigareta.

Šverc se odvijao uglavnom preko Jadrana, prema Italiji, čije je tužilaštvo 2001. otvorilo istragu, a kojom je bilo obuhvaćeno petnaestak imena iz Crne Gore i Italije, među kojima i aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Sve optužbe su kasnije odbačene ili povučene.

Tadašnja opozicija je optuživala Đukanovićev vladajući DPS da je dozvolio šverc cigareta preko Crne Gore i omogućio pojedincima enormno bogaćenje, dok su oni tvrdili da se radilo o legalnom tranzitnom poslu cigareta, te da je tim novcem punjen budžet u vrijeme međunarodnih sankcija.