Da li Njemci već od 16. godine treba da biraju poslanike državnog parlamenta? O tome raspravlja radna grupa koju je formirao upravo Bundestag, a u debati su isplivali brojni anahroni argumenti protiv te ideje.

Uskoro će u šest pokrajina u Njemačkoj šesnaestogodišnjaci moći da biraju pokrajinske poslanike i postavlja se pitanje da li je vrijeme da se biračko pravo proširi na savezne izbore.

Stručnjaci komisije za reformu biračkog prava i modernizaciju rada parlamenta su se većinski izjasnili za spuštanje biračkog prava sa 18 na 16 godina.

Jedna od centralnih tema rasprave bila je da li šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci već dovoljno znaju da bi mogli da biraju, i tako učestvuju u sastavljanju vlada i definisanju političkog kursa države. Ali to je, prema ocjeni pravnog stručnjaka Kristofa Melersa (Christoph Möllers), „veoma opasan argument.“

Takva protivljenja traju već dva vijeka, a primjer je ranije osporavanje biračkog prava ženama, kaže Melers.

Danas se taj argument čini manje uvjerljivim nego ikada. Pravnica Zilke Rut Laskovski (Silke Ruth Laskowki) sa univerziteta u Kaselu istakla je na sjednici komisije da su mnogih mladi ljudi, na primjer, u pokretu za zaštitu klime.

Zaključila je da se „neophodna ozbiljnost i racionalnost, potrebni da se učestvuje na izborima, danas očigledno mogu naći i u mlađem uzrastu.“ Ako je tako, „onda mnogo toga govori da uzrast od 18 godina više nije uvjerljiv,“ rekla je ona.  

A ono što važi za klimatsku politiku, važi i za osjetljive teme kao što je budući penzijski sistem. Mladim generacijama, koje će političke odluke u toj oblasti najviše pogoditi, nije dozvoljeno da glasanjem na njih utiču.

Istovremeno, na izborima, zbog porasta očekivanog životnog vijeka, raste udio starijih generacija, koje će takve odluke o budućnosti manje pogoditi. Da li je to pravedno?  

To pitanje ipak nije pokolebalo skeptične članove komisije. Pravnik Bernd Gžežik (Grzeszick) upozorio je da je u građanskom i krivičnom pravu i dalje presudan uzrast 18 godina. Tek sa 18 godina građanin stiče punu poslovnu sposobnost i tek tada može da bude i osuđen po krivičnom zakonu kao odrasla osoba.

Ipak, zagovornici uvođenja biračkog prava od 16. godine, a prije svih članice vladajuće koalicije socijaldemokrate, Zeleni i liberali, u tome ne vide ništa obavezujuće. Uz njih je stala i Ljevica.

Samo su demohrišćanske partije CDU i CSU i krajnje desna Alternativa za Njemačku skeptične prema tom predlogu, ili se protive.

Predlagači reforme imaju prostu većinu u Bundestagu, ali ona nije dovoljna, pošto je uzrast od 18 godina za sticanje biračkog prava usidren u članu 38 ustava, a promjena zahtjeva dvotrećinsku većinu. To znači da će ubjeđivanja da potraju.