U Crnoj Gori su od 2008. do kraja 2021. godine rođene 50.353 djevojčice, što je za čak 4.296 manje u odnosu na broj dječaka, kojih je bilo 54.649. Najveći disbalans u broju rođenih dječaka i djevojčica zabilježen je 2009. godine, kada je razlika bila 552 u korist muških potomaka. Svake godine broj dječaka je veći nego broj djevojčica, a najmanja razlika je zabilježena 2016. godine i iznosila je 131.

Sagovornici „Dana“ ukazuju da je veliki disbalans u rađanju između broja dječaka i djevojčica u našoj državi prisutan godinama, te da raniji podaci Zavoda za statistiku pokazuju da se u poslednje dvije decenije na 109 dječaka rađa svega 100 djevojčica.

Predsjednica Ženskog kluba i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak navodi da je razlika u broju rođenih dječaka i djevojčica zabrinjavajuća i negdje navodi na sumnju da i dalje postoje selektivni abortusi, i da su ženska djeca u nekim porodicama neželjena.

Podatak koji upućuje na mizoginiju

Prema ocjeni Ljupke Kovačević iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor – ANIMA, država već godinama ignoriše upozorenja o disbalasnu između broja rođene muške i ženske djece. Osvrćući se na poslednje statističke podatke, ona ukazuje da oni mogu upućivati na mržnju ili nepoželjnost djevojčica.

„To jeste podatak koji može da ukaže na mržnju ili nepoželjnost djevojčica tj. žena ali za desetak godina i više koliko ženske grupe ukazuju na ovaj podatak država je bila obavezna da da ozbiljnu analizu uzroka ove pojave, a ne da se taj podatak izvlači jer je nekom interesantan. Svakodnevnica je puna nasilja, ropskog položaja žena i isključivanja sa mjesta odlučivanja, a to čine državne tj. vladajuće strukture pa na privatnom nivou nije neočekivan navedeni podatak. Mislim da primarno mora biti u fokusu društveno-političko, sistemsko i organizovano nasilje prema ženama“, kaže Kovačević.

„Bilo bi dobro analizirati to po regionima ili gradovima, jer bi i tu imali određeni signal da li je u pitanju ovo, na šta se sumnja. Moramo kao društvo naći odgovor na ovo, i kazniti i eventualno saučesništvo ljekara jer ovi podaci ukazuju da nešto nije prirodno. Priroda je takva da sama pravi balans, a ovdje nešto nije u redu jer ovo je neprirodan disbalans“, upozorava Bošnjak.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kaže da je uglavnom poznato da se od 1838. godine, od kada se vodi statistika, uvijek rađalo više dječaka nego djevojčica, odnosno da se na svakih 105 dječaka rađa 100 djevojčica. Jedan od razloga, kako navodi, istraživači nalaze u evolucionoj teoriji.

„Stil života muškaraca podrazumijeva da su oni češće u riziku, pa nešto više rođenih dječaka omogućava postizanje jednakog broja žena i muškaraca odrasle dobi. Problem nastaje kada se taj odnos poremeti, a u Crnoj Gori više od dvadeset godina postoji disbalans, odnosno na 109 dječaka se rađa svega 100 djevojčica. Ovdje već ima razloga da govorimo o selektivnim pobačajima. U našoj patrijarhalnoj kulturi je poželjniji dječak od djevojčice i postoje ozbiljne indicije da dolazi do zloupotrebe ranog genetičkog testiranja u svrhu dobijanja muškog potomstva“, kaže Jelušić.

Osvrćući se na podatak da se od 2008-2021. godine rodilo 4.296 dječaka više nego djevojčica Jelušić kaže da bi to značilo da se svake godine otprilike rađa 306 dječaka više nego djevojčica, a Crna Gora se već neko vrijeme suočava sa problemom da ima nekoliko hiljada žena manje nego što je natalitetski potrebno. U grupi sa Crnom Gorom su Albanija, Azerbejdzan i Jermenija, ali i Kina (gdje se zbog ograničavanja broja djece preferira dječak).

Država ćuti ili se brani populizmom

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kaže za „Dan“ da je prirodan omjer rađanja 102 do 105 dječaka na 100 djevojčica koji je kod nas poremećen.

„Ono što se prati je omjer novorođenih dječaka i djevojčica, koji je u zadnjih par godina 108:100, dok je prirodni omjer 102-5 dječaka na 100 djevojčica. Porazno je to što država, uprkos jasnim pokazateljima selektivnog odabira pola i negativnom prirodnom priraštaju, ne prati ovu statistiku i problematiku, ne izrađuje podrobnije analize, već donosi populističke mjere koje se ne bave uzrocima koji leže u mizoginoj kulturi i nejednakosti“, ističe Raičević.

„Pretpostavka je da se zloupotrebe ranih genetičkih testiranja, kao i selektivni abortusi, uglavnom odvijaju van Crne Gore. Neophodno je nastojati da se spriječe ovakve neetične i nezakonite medicinske odluke, ali se to ne smije pretvoriti u „lov na vještice“. Naime, ne smiju se zbog ovog problema kršiti osnovna reproduktivna prava žena, garantovana ratifikovanom Istanbulskom konvencijom. Jedino pravo rješenje je osmišljen napor da se u svijesti građana promijene arhaično-nehumani obrasci ponašanja i stereotipne rodne uloge. U društvima ostvarene rodne jednakosti nema razloga da se žene i djevojčice osjećaju manje vrijednim ili neželjenim i tome treba težiti. Utoliko je veća odgovornost svake javne ličnosti da svojim izjavama i ponašanjem ne osnažuje patrijarhalnu matricu i dvostruke aršine za djevojčice i dječake“, naglašava Jelušić.

Poslanik Socijaldemokrata i član skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Boris Mugoša navodi da već duži vremenski period ukazuje da ono što svakako predstavlja ozbiljan izazov je konstantan pad broja novorođenih, u okviru kojeg je prisutan konstantan pad broja rođenih djevojčica, kao i naravno i činjenica da je negativan prirodni priraštaj u preko dvije trećine opština u Crnoj Gori.

„I premijeru 41. i 42. Vlade sam sugerisao, to ću uraditi i premijeru 43. Vlade, da se ili otvori direktorat za demografiju u okviru određenog ministarstva ili kancelarija za demografiju pri predsjedniku Vlade. Postoje relevantna uporedna iskustva, kako u zemljama regiona tako i šire. Neophodno je mnogo više sistemske pažnje posvetiti demografiji ako se ima u vidu ogroman izazov kada su u pitanju navedeni veoma problematični parametri, kao i migraciona kretanja gdje je posebno zabrinjavajući negativan migracioni saldo sjevernog regiona Crne Gore. Vrijeme je da se konačno radi na sveobuhvatnoj strategiji populacione politike, odnosno demografskog razvoja“, poručuje Mugoša.