Vesna Medenica, kojoj je Specijalno tužilaštvo odredilo zadržavanje u pritvoru do 72 sata, nalazi se pod nazorom policije u Kliničkom centru Crne Gore zbog pogoršanog zdravstvenog stanja.

U utorak, 19.aprila je privedeno još nekoliko osoba povezanih sa slučajem nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, među kojima i pripadnik njenog nekadašnjeg obezbjeđenja, te više ljudi iz privredne sfere.

Medenica koja je 17 godina provela na čelnim pravosudnim funkcijama u Crnoj Gori uhapšena je 17. aprila na podgoričkom aerodromu zbog osnovane sumnje da je počinila dva krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije i protivzakonit uticaj.

Uhapšena je nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj, njenog sina Miloša i njenog tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta.

U njima Miloš tvrdi da je njegova majka upoznata sa njihovim nelegalnim poslovima i da od nje mogu da očekuju zaštitu.

Lalović je uhapšen u decembru 2021. On se sumnjiči da je dio kriminalne organizacije i za navodnu trgovinu drogom.Miloš je dva dana kasnije napustio Crnu Goru.

Hapšenje bivše trostruke predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore predstavlja ozbiljan test za crnogorsko pravosuđe, saglasni su sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) Vanja Ćalović-Marković, direktorica MANS-a koji se bavi istraživanjem korupcije i Zoran Vujičić, višegodišnji rukovodilac pravnog programa Građanske alijanse.

Ćalović-Marković očekuje da će biti daljih koraka u procesu protiv Vesne Medenice:

„Ali evo vidjećemo, jer ne smijemo zaboraviti da je ona bila na čelu pravosuđa skoro dvije decenije i da je bez obzira što je sad u pritvoru, bila dovoljno dugo na slobodi i imala priliku da utiče na svjedoke, uključujući i pojedine sudije koje i danas obavljaju taj posao“.

MANS: Afera Telekom lansirala Medenicu

Ćalović Marković podsjeća da su Medeničinu skoro dvodecenijsku karijeru na čelu pravosuđa obilježile brojne afere posebno u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Ona smatra da je slučaj Telekom u koji je bila uključena Ana Kolarević, sestra crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, bio odskočna daska u karijeri Vesne Medenice, posle čega je postala predsjednica Vrhovnog suda:

„Kada je bila vrhovni državni tužilac Medenica je prva odbacila slučaj Telekom i rekla da tu nije bilo nikakve korupcije niti bilo kakvih sumnji da su počinjena krivična djela“.

Naime, crnogorski Telekom je 2004. prodat Mađar telekomu da bi nekoliko godina kasnije američki istražitelji utvrdili da su prilikom sklapanja posla podmićena minimum dva crnogorska funkcionera kao i advokatica, „sestra visokog državnog funkcionera“, sa više od 7 milona eura.

Međutim, protiv Ane Kolarević Specijalno tužilaštvo odbacilo je prijavu, konstatujući da nema sumnje da je izvršila krivično djelo.

„Zakon je jednak za sve. U tim ugovorima se Kolarevićeva nije pominjala, niti se pominjalo ijedno ime“, saopštila je Medenica 2012. godine.

Iste godine Ana Kolarević priznala je da je Telekomu pružila konsultantske usluge.

Medenica je u parlamentu 2007. saopštila da je ponosna na prijateljstvo sa Kolarević, nakon kritika da je zbog privatnih veza sa Đukanovićevom sestrom postala državna tužiteljka.

Upitan kako komentariše hapšenje Vesne Medenice, predsjednik Đukanović je 19. aprila kazao da ne bi komentarisao slučaj, te da ima puno povjerenje u sudstvo i tužilaštvo.

„Sa Medenicom sam dugogodišnji prijatelj i sarađivali smo intenzivno“, kazao je Đukanović i dodao da stranka u postupku mora imati pravo na dostojanstvenu odbranu.

Porodične imovinske afere

MANS je objavio i da je Vesna Medenica, sinu Milošu 2013. godine poklonila 3.500 kvadrata zemljišta u naselju Breza u opštini Kolašin koje je on tri mjeseca kasnije prodao za 215.000 eura firmi Konzum kontroverznog biznismena Čedomira Popovića.

Medenica prihod nije prijavila iako je zakon obavezivao jer se radilo o članu domaćinstva. Tvrdila je da se Miloš te godine napustio zajedničko domaćinstvo.

Ista organizacija objavila je da je Medenica 2015. zemljište u selu Ravni kod Kolašina, prodala po deset puta većoj cijeni od tržišne, kontraverznom biznismenu Zoranu Bećiroviću preko mreže njegovih kompanija u Crnoj Gori i na Kipru. Medenica nije prijavila ni taj prihod tvrdeći da je zemljište prodala ispod cijene kako bi obezbijedila djecu.

Dok je bila Vrhovna državna tužiteljka ona je odbacila više pritužbi i prijava koje su se odnosile na privatizaciju hotela Avala u Budvi i prodaju imovine Ski centra Bjelasica u Kolašinu, u kojima je Bećirovićeva firma Beppler & Jacobson imala vlasničkog udjela.

Na ove slučajeva ukazuje i Vanja Ćalović-Marković:

„Propustila je da u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije prijavi velike prihode koje je tom prilikom ostvarila, odnosno njen član porodice. U oba slučaja smo imali paralizu nadležnih institucija. Mislim da je Medenica, u brojnim slučajevima, pokazala da je ona bila na braniku političkih interesa i struktura organizovanog kriminala, a ne pravde“.

Tri puta o trošku države rešavala stambena pitanja

Ćalović Marković podsjeća da je bivša predsjednica Vrhovnog suda tri puta o trošku države rješavala stambeno pitanje .

Medenica je 2018. dobila od Vlade stambeni kredit od 40.000 eura po povlašćenim uslovima, koji je otplatila odjednom za petostruko niži iznos od 6.800.

Dvije godine ranije Medenica je poklonila ćerki stan od 80 kvadrata koji je prethodno dobila od države. Ona je naime, 1999. godine od države dobila stan od 80 kvadrata na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, na korišćenje po osnovu zakupa na neodređeno vrijeme, da bi ga potom otkupila od države, takođe po povoljnim uslovima.

„Trebalo je da ga otkupim za 17.000 eura, a od Vlade sam onda, budući da je plata bila 300 eura, tražila i dobila kredit od 20.000“, izjavila je tim povodom novinarima.

MANS je u aprilu 2020. godine podnio Višem državnom tužilaštvu krivične prijave protiv Miloša Medenice i njegovog poslovnog partnera, zbog sumnje da su uzurpirali dio državne svojine u Krašićima, na samoj obali u Bokokotorskom zalivu i na njoj nelegalno izgradili vilu.

Vujičić: Potrebna revizija sudskih i tužilačkih odluka

Vrijeme dok je Medenica bila na čelu Vrhovnog suda i prije toga na čelu državnog tužilaštva obilježeno je brojnim optužnicama i predmetima u kojima su krivične prijave ekspresno odbacivane, kaže za Radio Slobodna Evropa Zoran Vujičić:

„Takođe predmeti kojima su bili obuhvaćeni visoki partijski funkcioneri volšebno su padali“.

Hapšenje Vesne Medenice za Vujičića predstavlja ozbiljan test za crnogorsko pravosuđe.

„Ona je po funkciji bila predsjednica tužilačkog i sudskog Savjeta, dakle uključena u izbor svih tužilaca i sudija u prethodnom periodu. Biće jako značajno vidjeti kako će ti isti sudije i tužioci postupati kada je ona u pitanju“, kazao je Vujičić.

Ocjenjuje da je neophodna ozbiljna revizija predmeta iz prethodnih godina kako bi se vidjelo ko je od tužilaca i sudija radio u skladu sa zakonom, a ko je pokušavao da zakon izigra.

„Nadam se da će se u predmetu protiv Medenice vidjeti u kojoj mjeri je pravosuđe u sprezi sa organizovanim kriminalom. Sve ono što se vidjelo i u prepisci njenog sina, pokazuje da postoje ozbiljne indicije da je toga bilo u prethodnom periodu. Sada je na pravosuđu koje je ta ista Vesna Medenica birala, da to i dokaže. Da li će uspjeti pokazaće vrijeme“, zaključuje Vujičić.

I Ćalović- Marković ukazuje na Medeničin uticaj preko savjeta na sudije:

„Odlučivala je o napredovanju sudija koji su napravili ogromne greške u predmetima ogrganizovanog kriminala, poput slučajeva Kalić i Šarić. A pod njenom dirigentskom palicom smo dobili i presude vezane za visoku korupciju, poput slučaja Svetozara Marovića koji se zasigurno ne mogu nazvati pravdom“.

Ostavka pod pritiskom Brisela

Medenica je sa mjesta predsjednice Vrhovnog suda podnijela ostavku u decembru 2020. godine, nekoliko mjeseci nakon što je po treći put izabrana na tu funkciju.

To je kritikovala i Evropska komisija koja je navela da je reizbor Medenice „izazvao zabrinutost u odnosu na način na koji Savjet tumači slovo i duh ustavnog i zakonodavnog okvira“.

Brisel je iz godine u godinu upozoravao Crnu Goru na izostanke „vidljivih razultata“ u pravosuđu u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Na ove optužbe Medenica je 17. aprila 2019. odgovorila da EK koči izgradnju palate pravde.

„Vodimo veliku borbu da obezbijedimo sredstva, državna je spremna. Međutim, Evropska komisija pravi opstrukcije, ali ćemo se izboriti i sa organizovanim kriminalom i sa Evropskom komisijom povodom njenog stava povodom stanja u crnogorskim sudovima“, poručila je.

Medenica je prvi put izabrana na čelo Vrhovnog suda 2007. godine, a reizabrana je 2014. i 2019. godine. Prije prvog mandata bila je četiri godine vrhovna državna tužiteljka.