Crna Gora sljedeće godine može funkcionisati u potpunoj finansijskoj i fiskalnoj stabilnosti, poručio je juče u Skupštini ministar finansija Darko Radunović, dodajući da se tome nada i na srednji rok, pišu Dnevne novine.

Ministar je, odgovarajući na poslanička pitanja, rekao da snažan ekonomski rast, povećanje broja zaposlenih, ojačavanje fiskalne stabilnosti i očuvani nivo konkurentnosti crnogorske privrede predstavlja poziciju sa koje bi Crna Gora dočekala projektovano usporavanje rasta svjetske ekonomije.

“Rastuća neizvjesnost u međunarodnom okruženju vođenja trgovinskim i geopolitičkim tenzijama jedan je od razloga koji smo uzeli u obzir prilikom projekcije ekonomskog rasta Crne Gore u ovoj i narednoj godini, budući da će se kretanje sa međunarodnog tržišta donekle prenijeti i na Crnu Goru”, kazao je Radunović u odgovoru poslaniku DPS-a Mihailu Anđušiću.

Procijenjeni ekonomski rast države, kako je naveo, u ovoj godini je 3,1, dok prosječna projektovana stopa rasta u periodu od 2020. do 2022. iznosi tri odsto.

“Od 2019. do 2022. kumulativni nominalni rast BDP-a će iznositi 18,1, dok će realni rast iznositi 12,6”, rekao je Radunović, naglašavajući da se u narednom periodu očekuje i opadanje javnog duga.

Deficit budžeta bi, prema procjenama, na kraju godine trebalo da iznosi 2,5 odsto BDP-a, umjesto planiranih 2,97 odsto.

Odgovarajući na pitanje Miloša Nikolića iz DPS-a, Radunović je precizirao da su izvorni prihodi budžeta zbog fiskalne konsolidacije povećani više od 250 miliona eura. Javni dug će naredne godine iznositi 3,51 milijardu eura, odnosno 70,3 odsto BDP-a.

“U 2021. godini će iznositi 3,2 milijarde eura, odnosno 61,7 odsto BDP-a, a u 2022. godini 3,19 milijardi eura, odnosno 58,5 odsto BDP-a”, dodao je Radunović i objasnio da Vlada očekuje smanjenje javnog duga 2022. godine ispod 60 odsto BDP-a, prema kriterijumima iz Mastrihta.