Član Predsjedništva i poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, u intervjuu portalu CdM, govori o sankcijama koje je Crna Gora konačno uvela Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu. Kaže da je ova situacija do kraja ogolila vanjsku politiku dijela odlazeće Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, ali poručuje i da su zapadni partneri Crne Gore sada uvidjeli šta su nam donijele promjene 30. avgusta 2020.

CdM: Crna Gora se, konačno, odlukom Vlade pridružila sankcijama prema Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu. Ipak, sjednicom na kojoj je donijeta ova odluka nije predsjedavao odlazeći premijer Zdravko Krivokapić. Kako na ovo gledate? Smišljen potez premijera Krivokapića? 

Nikolić: Važno je da se Crna Gora iz trećeg pokušaja formalno odvojila od grupe zemalja koje ćute na rušenje Ukrajine i ubijanje njenih stanovnika, međutim, način na koji se pitanje uvođenja sankcija Rusiji rješavalo u proteklom periodu, predstavlja završnu potvrdu da se odlazeća Krivokapićeva vlada lažno predstavljala kao proevropska, i da Crnoj Gori hitno treba odgovornije političko upravljanje.

Scenario po kojem su premijer i proruski ministri trebalo da budu odsutni sa sjednice vlade o tako ozbiljnom pitanju, osmišljen je u deficitu kuraži da iznesu svoj stav kojim zapravo podržavaju agresiju Rusije na Ukrajinu. Ne treba nikad smetnuti s uma da su Krivokapić i veći dio njegovih ministara, selektovani od strane Srpske crkve, koja je pod direktnom kontrolom Moskve. Kada je nedavno ruski patrijarh Kiril podržao agresiju Rusije na Ukrajinu, prvi se javio Krivokapićev duhovni pastir – mitropolit Joanikije, koji se ‘dosjetio’ da Crnu Goru nazove “malom Ukrajinom.” Dakle, kada se tako govori priziva se nevolja, odnosno stiče se utisak kako se Srbiji sugeriše da u Crnoj Gori uradi ono što Rusija radi u Ukrajini.

CdM: Da li je međunarodna zajednica uvidjela koliko je “prozapadno” orjentisana Vlada na čelu sa Krivokapićem?

Nikolić: Poslije brojnih međunarodnih poniženja koja nam je priredila Vlada Zdravka Krivokapića, konstantno zanemarujući obaveze koje proističu iz integracije u EU i članstva u NATO-u, ne iznenađuje olakšanje koje su javno iskazali naši međunarodni partneri povodom jedva donesene odluke o pridruživanju sankcijama EU prema Rusiji.

Konačno, nije tajna da su u iščekivanju promjena na političkoj sceni, zapadni saveznici prije samo godinu i po pozdravili formiranje vlade Crne Gore u manastiru Ostrog, pod dirigentskom palicom Crkve Srbije. Tada smo dobili teokratsku Vladu kao produkt klerikalne kontrarevolucije koju je, sada je valjda to svima jasno, izvela Rusija preko svojih saveznika u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, tačnije, preko političkih i crkvenih ekspozitura koje su joj direktno potčinjene, kako tada, tako i danas. Dakle, mislim da su politički prijatelji Crne Gore sa Zapada, uvidjeli kako se svi zajedno nijesmo proslavili promjenama koje smo dobili 30. avgusta 2020.

CdM: Da li je demaskirana vanjska politika djelova odlazeće vlade?

Nikolić: Odlazeći premijer je očajnički pokušavao da promijeni zakonsku proceduru u vezi sa tim ko je dužan da sprovodi primjenu sankcija prema Rusiji, smatrajući da bi to trebalo da bude Ministarstvo vanjskih poslova sa kojim je u nezboru. Krivokapić je u nedostatku kreativnosti, posegnuo za receptom iz susjedne Srbije, po kojem mi mali sa Balkana treba da budemo “mudri” tako što ćemo sjedeći na dvije stolice, zavrijediti status neopredijeljenih kukavica.

No, i prije izbora i poslije izbora, svi koji istinski žele u EU, ma koliko lavirali, na kraju će morati da se pridruže sankcijama. Naravno, odlazeći premijer se odlučio da ne bude na sjednici vlade, sa ciljem da kod prosrpskog i proruskog biračkog tijela podiže rejting svom političkom subjektu u nastajanju, pritom ne mareći za izgubljene živote hiljada civila, žena i djece, za razorene gradove, ruševine, i prizore koje Evropa nije vidjela u skorijoj istoriji na svom tlu.

CdM: Da li smatrate da će ova Vlada sprovoditi sankcije prema Rusiji?

Nikolić: Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama, odluku o sankcijama donosi Vlada. Tom odlukom se, kako piše u članu 8, utvrđuje osnov za uvođenje sankcija, njihova vrsta, način primjene, postupanja organa i drugih subjekata nadležnih za primjenu, kao i rok trajanja sankcija. Vazdušni prostor Crne Gore ranije je zatvoren za ruske avione, jer za tu odluku nije bila neophodna Vladina formalna odluka.

Ono što je važno nakon donošenja odluke o primjeni sankcija prema Rusiji, je da bi Vladine institucije sada trebalo da zamrznu imovinu i ekonomske resurse dijela ruskih državljana i kompanija u Crnoj Gori, ali i da zabrane rad ruskih vladinih medija. Međutim, ključno pitanje je da li će vlada u tehničkom mandatu na čijem čelu se nalazi Zdravko Krivokapić primijeniti sankcije prema Rusiji, i koliko će još potrajati pravna i politička lakrdija u se kojoj njegov smijenjeni kabinet i dalje nešto pita.

CdM: Da li to znači da Crna Gora sada na djelu treba da pokaže da je spremna da sprovodi odluke koje je donijela?

Nikolić: Da. To znači da Crna Gora, prije svega, treba da usmjeri napore na zaustavljanje kampanje širenja dezinformacija koja se plaća ruskim novcem, i na kojem je krv ukrajinskih žrtava.

CdM: Zašto je Crna Gora gotovo zaustavila svoj evropski put? Ko je najodgovorniji za to?

Nikolić: Problem Crne Gore koji vidimo danas nije samo crnogorski problem, to je dio šireg problema. Izostanak aktivne evropske politike na Balkanu i antievropska politika Rusije na Balkanu, doveli su do zastoja EU integracija. Dodatno, imamo eskaciju geopolitičkog poremećaja u odnosima Istoka i Zapada, što problem čini složenijim. Međutim, ako je neko i sumnjao, danas mu je jasno, da ne postoji niti jedna antievropska politika u EU koju Rusija ne finansira. Isto važi i za region i za Crnu Goru. Mi smo se nakon posljednjih parlamentarnih izbora, zahvaljujući snažnom uplivu Crkve Srbije u državne poslove, vratili preispitaivanju građanskog koncepta države. Kad se porode takve dileme, a one su se porodile jer je komanda državom bila u rukama SPC, logično je da dođe do zastoja EU puta.

Pa ipak, ohrabruju nagovještaji konsolidacije politike proširenja EU u regionu Zapadnog Balkana, što dodatno podstiče i bezbjednosna kriza u Evropi, izazvana ruskom agresijom u Ukrajini. Važno je da iz Brisela, Berlina i Pariza, sada sve češće dolaze ocjene da će uspjeh politike proširenja i perspektiva članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU, unaprijediti stabilnost i bezbjednost regiona i Evrope. To je ključ za Balkan. ili će se proces integracija ubrzati, ili prijeti opasnost od novih sukoba.