Komentarišući vijest da Ustavni sud nije stavio van snage Zakon o obeštećenju bivših korisnica nadoknada, jer je jedan sudija bio protiv stava da je diskriminatoran, majke za „Dan“ kažu da vjeruju da će njihovih pet godina borbe ipak dati rezultata, jer sve što one traže je stečeno pravo.

Troje sudija na sjednici Ustavnog sud u utorak bilo je stava da je zakon koji omogućuje primanja majkama diskriminatoran.

Jedna od kordinatorki majki iz Podgorice Željka Savković kaže da je Ustavni sud, ovog puta u sastavu od četiri sudije opet pokazao crnogorskoj javnosti da su očigledno neke sudije na Pravnom fakultetu propustile čas kada se učilo o stečenom pravu.

Na svu sreću neko je od sudija bio redovan na svakom času, pa je svojim stavom koji se razlikovao od ostalih spriječio da opet sudije koji su i prošli put pogazile Ustav, to urade i ovaj put, i tako ne bude donijeta odluka da li je zakon neustavan. Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada je samo ispravljanje jedne pravne nepravde kojim je vraćeno neustavno oduzeto stečeno pravo majkama. Ovaj zakon nema elemenata diskriminacije jer su sa njim obuhvaćene sve majke koje su to pravo bile ostvarile po zakonu iz 2017.godine. Vjerujem da će izbor novih sudija Ustavnog suda u stvari pokazati, koliko su prethodne sudije svojom neustavnom odlukom da se ukine stečeno pravo oštetili majke u svakom pogledu, i ekonomski i zdravstveno – ističe Savković.

Još nema povjerenja u institucije

Savković dodaje da majke nikada nijesu od suda tražile da stane na njihovu stranu, već na stranu Ustava i da stečeno pravo ne može biti oduzeto i ako se zakon po kojem je ostvareno ukine.

– Nažalost zasijedanje Ustavnog suda 5. aprila je pokazao da još ne možemo imati povjerenja u jednu od najbitnijih institucija vlasti, sudstvo. Svi oni koji ponovo pokušavaju da remete mir majkama, a već jesu i te kako treba krivično da odgovaraju. Već ponovljena procedura predaje zahtjeva, demoralisanje majki od samog usvajanja zakona i pritiskom pričama šta ako Ustavni sud opet obori zakon, je nešto nezabilježeno na prostorima Crne Gore i šire. A jedina istina i krivica majki je samo u tome što su uzele stečeno pravo koje su im omogućili zakoni 2015. i kraj decembra 2022.godine. Ne boje se majke više ničega. Da su se bojale ne bi krenule u bespoštednu borbu rizikujući svoje živote, mir svojih porodica punih šest godina, nego bi sjedjele kući i prepustile se svojoj sudbini. Borba se isplatila a vidjećemo da li će se novim izborom sudija Ustavnog suda nada probuditi, da će konačno sudije biti sudije bez uticaja sa strane, ili ćemo i dalje tapkati u isto mjesto – navodi Savković.

Njena koleginica iz Bijelog Polja Rosanda Lola Peković smatra da i pored sveukupne situacije u zemlji, odnosno totalne krize i kolapsa institucija i političke krize koju su izazvali pojedini političari koji odlučuju o sudbini građana, izgleda da je najbitnija tema naknade za majke sa troje i više djece.

Prateći dešavanja na političkoj sceni, a imajući u vidu da su sredstva za naknade opredijeljena i usvojena budžetom, kao i da su ranije naknade neustavno i nezakonito oduzete upravo istorijskom odlukom Ustavnog suda u prethodnom sazivu, i dalje kod majki postoji bojazan da li će se nastaviti sa već isprobanom praksom, ili će sudije raditi na osnovu zakonskih pravila koja podrazumijevaju samo ocjenu ustavnosti, ali ne i oduzimanje prava. S obzirom da primjena zakona počinje od 1. aprila, i da će prva primanja početi polovinom maja, u daljim pravnim procesima ne bi trebalo da ima problema za korisnice ovog prava, bez obzira na odluku ustavnosti zakona koji još nema potrebnu većinu za odlučivanje. Posebno ako znamo da ni na ovoj sjednici sudije nijesu bile jednoglasne (od njih četvoro), jasno je da ovaj zakon o obeštećenju prava ima utemeljenje prethodnog zakona – ističe Peković, dodajući da su se majke punih pet godina borile za stečeno pravo koje je prethodna vlast protivzakonito i protivustavno oduzela.

Konačno smo uspjele da to pravo vratimo i ispravimo nepravdu zajedno sa poslanicima nove vlasti, gdje su Demokrate predložile zakon o obeštećenju prava, i da nećemo dozvoliti da ponovo budemo prevarene i ponižene! Vjerujem da je ovo važno pitanje i za novu vlast, jer smo svi zajedno 30. avgusta poslali u prošlost one koji su isključivo djelovali „političkom voljom“, a ne poštovanjem zakona i Ustava – navodi Peković.

 Ustavni sud Crne Gore mogao bi početkom septembra ostati i bez kvoruma, jer sudija Miodrag Iličković stiče uslove za starosnu penziju. Ukoliko do 13. septembra, kada Iličković navršava 66 godina, ne bude izabran bar jedan sudija, najviša sudska instanca ostaje sa troje sudija i u blokadi, odnosno sud ne bi mogao da donosi odluke jer ne bi imao kvoruma.

Početkom godine penzionisan je sudija Dragoljub Drašković, a ranije su te uslove stekli Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

Kada će nove sudije biti izabarne i to je neizvjesno zbog blokade Skupštine Crne Gore izazvane političkom krizom u zemlji. Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina u prvom, odnosno tropetinska većina glasova poslanika u drugom krugu. Neizvjesno je kada će Ustavni odbor predložiti parlamentu kandidate za sudije, posebno u trenutnoj situaciji političke krize u zemlji.

Podsjetimo, prvi konkurs za izbor sudija Ustavnog suda propao je jer skupštinski Ustavni odbor 15. jula prošle godine nije utvrdio predlog za izbor dvoje sudija najviše sudske instance. Objasnili su da nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu. Da li će na ponovljenom konkursu situacija biti drugačija, ostaje da se vidi u nekom narednom periodu.

Prve isplate naknada u maju

Prijava za naknade nedavno je završena, a doživotno “obeštećenje” se isplaćuje kao novčano davanje iz državnog budzeta. Ono ima sistemski i trajni karakter, jer traje vremenski neograničeno. Sukcesivno se isplaćuje svakog mjeseca. U fiskalni sistem Crne Gore uvedena je, dakle, trajna budzetska obaveza i budzetski rashod po osnovu isplate posebnih mjesečnih naknada na ime obeštećenja jednoj grupi žena. Obeštećenje ima selektivni karakter, jer se priznaje samo određenoj kategoriji žena. Procjene govore da bi oko 15. 000 žena moglo primati ove naknade.