Transparentnost rada državnih organa i političkih partija i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenio je Radenko Lacmanović, ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka. On je u emisiji „Link“, na Radiju Crne Gore, kazao da se u toj oblasti bilježi napredak, ali da bi bila iskazana pozitivnija ocjena da nije naslijeđenih navika.

„Može biti i da se radi o zaostalom kadru iz prethodnog sistema“, rekao je Lacmanović i kao pozitivan primjer izdvojio Skupštinu Crne Gore, Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo finansija.

Dodaje da pomaci po pitanju transparentnosti državnih organa nijesu dovoljni.

„Građani imaju pravo i potrebu da znaju ko i kako posluje za njihov račun, a i o njihovom trošku“, poručio je Lacmanović.

Na pitanje o prijavljivanju prihoda političkih partija, sagovornik Javnog servisa je kazao da izaziva sumnju „ukoliko neko želi nešto da krije“.

„Političke partije se finansiraju na zakonom propisan način i kada bi svi to poštovali, bilo bi mnogo toga jasnije. Partije uglavnom, znamo svi, dobijaju određena sredstva koja u potpunosti ne prikažu, a koja koriste na različite načine. Svjestan sam da se nekim stavrima ne može ući u trag, ali treba osnažimo zakonske mehanizme i pojačamo sankcije ukoliko dođe do zloupotreba“, rekao je Lacmanović u „Linku“.

Naglasio je da je velika obaveza na Radnoj grupi za reformu izbornog zakonodavstva, te da dodato osnažiti Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), Državnu izbornu komisiju (DIK) i sve ostale državne organe, kako bi se, kako je kazao Lacmanović, izbjegle afere poput „Koverte“.

Sporno objavljivanje spiskova, provjeravanje kovid potvrda… 

Lacmanović je ocijenio da je objavljivanje spiska osoba koje su bile u izolaciji na početku pandemije koronavirusa bilo i te kako štetno. 

„Moglo se desiti da vas neko prijavi, to je bio otvoren „lov na vještica“, ljudi su bili izloženi stigmatizaciji, pravljene su platforme, pa ste na interenetu mogli vidjeti blizinu kuće osobe koja ima koronu, a mnogi sa spiska nijesu ni bili zaraženi koronom“, naveo je on.

Da je to bilo i interesu očuvanja javnog zdravlja, Lacmanović smatra da bi to uradile i mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore.

„Ljudi su bili izloženi raznim neprijatnostima… Obrada ličnih podataka mora se vršiti na pošten i zakonit način ili uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju. Ovdje nije bio ispunjen nijedan uslov“, naglašava sagovornik Javnog servisa.

Poručuje i da je interes javnog zdravlja iznad svega, ali da to treba da bude u zakonskom okviru, srazmjerno i namjensko.

Lacmanović smatra i da su građani s pravom negodovali zbog provjeravanja kovid potvrda na ulazima u šoping centre i neke institucije.

„Nije postojao zakonski osnov da se to traži od građana. Zdravstveni podaci su posebna kategorija ličnih podataka. Trebalo se, kao u nekim zemljama EU, ići na izmjenu Zakona o zaštiti građana“, zaključuje on.