Uovom momentu osjetljivosti na ekonomskoj sceni, kako svijeta tako i Crne Gore kao otvorene ekonomije u razvoju, potrebu da se izdvoje veća sredstva za populaciju penzionera nije jednostavno ispuniti, osim na populistički način. Tamo već nema brojki niti realnih planova, odnosno održivosti sistema, a bez ovih uravnoteženih modela razvoja, Crna Gora ne može ,,raširiti krila“ prema budućem razvoju, koji će obezbjeđivati značajnije poreske obuhvate, koji predstavljaju temeljnu odrednicu internih potencijala poboljšavanja kvaliteta primanja penzionera – kazala je Pobjedi ekonomska analitičarka Mila Kasalica odgovarajući na pitanje kako će se mali rast penzija u odnosu na veliki rast cijena osnovnih namirnica odraziti na kvalitet života penzionera.

Kasalica objašnjava da se rast penzija godišnje usklađuje u skladu sa Zakonom o PIO i dodaje da na početku ove godine to nije dovoljno da odrazi ekonomske poremećaje koji su, kako navodi, uzburkali i globalnu ekonomiju, a završavaju posljedicama koje u svačijem budžetu ostavljaju manje sredstava za potrošnju i privatne planove.

– Krah destrukcije 90-ih crnogorska ekonomija je pregurala sa finansijskim posljedicama u potencijalima prikupljanja sredstava za održivost penzijsko-invalidskog sistema. PIO sistem novčanih tokova se decenijama čuva kroz budžet zemlje. Čak i kad „Evropa-brže-bolje-neplan“ izvrši eventualno uvećanje poreskog obuhvata, zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i skale progresivnog oporezivanja na dohodak fizičkih lica i privrednih subjekata, stanje uvećanih rizika prikupljanja PIO sredstava će ostati i u narednoj deceniji. Imajući u vidu kretanje broja korisnika, osnova za materijalno značajne uštede na nivou sistema nema, bez obzira na to šta je Fiskalna strategija 2022–2024. najavljivala. Dodatno, u narednom periodu zaduživanje je makroekonomski troškovno opterećujuće – objašnjava Kasalica.

Jačanje ekonomije

Smatra da se privreda i ukupna crnogorska ekonomija moraju jačati, širiti i uvećavati, kako u investicijama, tako i u broju zaposlenih i održivosti poslovnih planova.

– Uz takav pristup se ide prema samoodrživom rješenju za ekonomski razvoj, a potom i prema planovima značajnijih izdvajanja za populaciju penzionera. Mora se jačati crnogorska ekonomija, koja primarno obezbjeđuje stabilnost sistema za nove generacije kreatora ekonomskog bogatstva. Tek kad se tako osnaži stabilnost sistema na transparentnim osnovama i kad se krene prema održivosti, tada se mogu planirati značajnija izdvajanja za populaciju penzionera – navodi Kasalica.

Mila Kasalica

Ukazuje da je potrebna diversifikovana ekonomska struktura u kojoj se poštuju kvalitativni doprinosi novom proizvodu, dodajući da turizam i zapošljavanje u državnoj upravi ne mogu realizovati prijeko potrebni razvojni iskorak u proširivanju poreskog obuhvata, kako bi se pametnim i odgovornim upravljanjem javnim tokovima novca, korisnije redistribuirala stvorena vrijednost.

Podaci PIO

Prema podacima Fonda PIO, u januaru je decembarsku penziju primilo 127.987 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Od toga je 118.056 korisnika u Crnoj Gori, a 9.931 u inostranstvu, od čega je 113.560 penzionera u Crnoj Gori, dok 4.489 prima ostale naknade koje se odnose na tjelesno oštećenje, tuđu pomoć i njegu, invalidnine i dodatke na spomenicu. U strukturi penzija 58,3 odsto su starosne penzije za 66.207 korisnika, 16,27 odsto invalidske za 18.480 korisnika, dok porodične čine 25,43 odsto, odnosno ima 28.880 korisnika.

– Struktura penzija po vrstama ovog prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO – navode iz ove institucije.

Najnižu penziju, koja trenutno iznosi 150,21 euro, prima 16.850 korisnika, dok je prosječna januarska penzija 299,06 eura. Najviši iznos penzije, kako navode iz PIO, definisan je limitiranom vrijednošću ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri.

– To znači da bi osiguranik koji ima limitiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, na današnji dan primao penziju u iznosu od 1.206,14 eura. Zakon ne ograničava dužinu penzijskog staža koji utiče na visinu penzije, tako da se prilikom obračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina – objašnjavaju iz PIO.

Usklađivanje

Nešto preko milion eura više bilo je potrebno za januarske u odnosu na decembarske penzije, nakon što ih je od 1. januara Fond PIO, godišnjim usklađivanjem, povećao za 2,13 odsto. Tako je u januaru, prema podacima Fonda PIO, za decembarsku penziju isplaćeno 35,21 milion eura, dok su januarske penzije državu koštale 36,35 miliona. Penzije se usklađuju na osnovu podataka Monstata o rastu zarada i potrošačkih cijena u Crnoj Gori. Prema izmjenama zakona, za usklađivanje se koristi nova formula, 75 odsto potrošačkih cijena ili zarada, u zavisnosti od toga koji parametar je veći, odnosno 25 odsto cijena ili zarada, u zavisnosti od toga koji je parametar manji. Prema podacima Monstata, prosječna godišnja inflacija u 2021. godini je iznosila 2,4 odsto, dok su prosječne neto zarade u prošloj, u odnosu na godinu ranije, porasle za 1,5 odsto.

Najava ograničenja cijena

Ministarstvo ekonomskog razvoja je objavilo nacrt zakona o privremenom ograničenju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje, koji je do 10. marta na javnoj raspravi. Njime je predviđeno da ograničenja mogu trajati dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu i povećale cijene ovih proizvoda. Za one koji se ne budu pridržavali tih mjera, predviđene su kazne od 500 do deset hiljada eura. Mjere i listu proizvoda čije bi cijene mogle biti ograničene definisala bi Vlada, a nadzor bi sprovodila tržišna inspekcija. Ministar Jakov Milatović je u petak nakon sjednice Socijalnog savjeta najavio ovaj zakon, kao i ponovnu inicijativu o izmjeni Zakona o akcizama, kako bi isto mogli uraditi i sa cijenama goriva, što poslanici krajem prošle godine nijesu podržali.

– To je prvi put da ćemo moći normativno imati osnov da to uradimo, kao još jedan odgovor da u nekim kriznim situacijama Vlada ima instrument privremenog ograničenja cijena – kazao je Milatović nakon sjednice Socijalnog savjeta.

Poskupljenja

Samo tokom prošle godine gorivo je poskupilo 15 puta, dok je od početka godine cijena rasla dva puta. Trenutno je cijena benzina 1,58 eura i 1,54 eura, a dizela 1,42 eura, čime su premašene cijene iz 2012. godine koje su tada iznosile 1,54 i 1,50 eura. Nakon tromjesečnog ograničenja cijena osnovne vrste hleba na 40 odnosno 50 centi, pekari od 10. januara ovu vrstu hleba prodaju za 65 centi, dok je iole kvalitetniji hleb nemoguće kupiti za ispod euro. Pobjedi je nedavno iz mesne industrije saopšteno da su cijene svježeg mesa, u posljednjem kvartalu prošle porasle za deset, a ove i do 25 odsto, te da očekuju dodatna poskupljenja. Isto je i sa cijenama mlijeka, jogurta, sireva i suhomesnatih proizvoda, dok su neki proizvodi u odnosu na početak prošle godine, poskupili i sto posto. Od 1. januara u sklopu programa „Evropa sad“ minimalna zarada povećana je sa 250 na 450 eura.

ANKETA:

Milorad Vuletić

Za naše uslove imam relativno pristojnu penziju, ali naravno da nije isto kao kad se radi, nekih stvari se čovjek mora odreći, neke mora korigovati. Ono što se nekad smatralo pod obaveznim, sada više nije. Penzije definitivno ne rastu, za razliku od cijena koje idu enormno, a najgori je nekontrolisan rast cijena hrane i goriva, čime se privid povećanja plata poništava. Smatram da ima populizma kada se govori da će „Evropa sad“ imati efekat na način koji je projektovan, ako se plate povećaju 20–30 odsto, a cijene 60–70 odsto, to onda ne korespondira sa logikom da se standard poboljšava, već naprotiv.

Vera Jokanović

Kada neki prime po 150 eura, mojih 300 u poređenju sa tim je sasvim solidno. Imam pomoć ćerke i sina, bez toga teško da bi se moglo izdržati sa penzijom. Nažalost, preko 50 odsto penzionera ima toliko niske penzije da su na ivici egzistencije. Mislim da je četvoročlanoj porodici, samo za hranu, mjesečno potrebno od 600 do 700 eura, a tu još treba dodati troškove struje, vode i ostalih dažbina.