Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore za osam mjeseci otkad je na njenom čelu novi direktor Milan Gazdić naplatila je 800.000 eura eko naknada kroz zakonsku obavezu „zagađivač plaća“, dok je do sada godišnji prosjek bio oko 300.000 eura. Ističe da je instituciju u potpunosti oslobodio političkog uticaja i da podstiče slobodu mišljenja i stručan pristup, prije svega. On navodi da je nakon dužeg boravka i rada u struci u zemljama EU, odlučio sam da se vrati i svojim se radom i znanjem oduži otadzbini, svjestan da se radi o jednoj od najljepših i najbogatijih zemalja u Evropi, sa jedne strane, i zarobljenosti institucija i struke sa druge. Kao jedan od većih rezultata izdvaja i to što je brodogradilište u Bijeloj nakon decenija čekanja očišćeno od grita, a zatečeni dug u Agenciji od 70.000 eura za samo pola godine je sveden na nulu.

– Istraživanjem prirode u okviru projekta Natura 2000 realizovali smo 20 odsto više poligona uz uštedu od oko 20 odsto novca. Takođe, uspjeli smo da obezbijedimo novac za intenzivnija istraživanja u 2022. godini, a Natura 2000 je jedan od ključnih uslova ulaska u EU. Ostvarenu uštedu za konsultantske usluge od 20.000 eura usmjerili smo na istraživanja Natura 2000. Ostvarenu uštedu na službenim putovanjima, oko 10.000 eura, takođe smo usmjerili na istraživanja Natura 2000 – navodi Gazdić i dodaje da su u Agenciji uveli racionalizaciju upotrebe papira koja je smanjena za 50 odsto, a u toj instituciji je postalo obavezno recikliranje.

Gazdić ističe da su završili sedam studija zaštite koje su preduslov proglašenja novih zaštićenih područja, a pokrenuta je izrada crvenih lista biodiverziteta, što je bila obaveza još od 2008.godine koja nije bila ni u začetku realizacije.

– Kroz izradu Crvene liste ptica Crne Gore sa našim partnerima uštedjeli smo oko 50.000 eura koliko se procjenjuje potencijalni konsultantski rad po ovom pitanju, jer su svi stručnjaci volonterski dali doprinos njenoj izradi. Pokrenuli smo reviziju dvadesetak zaštićenih objekata prirode u obalnom regionu Crne Gore, uključujući i preventivnu zaštitu uvale Valdanos. Izašli smo u susret građanima Danilovgrada i PP Dolina rijeke Zete te predložili izmještanje kolektora sa Landze na državnu parcelu u blizini ZIKS-a, kako bi se sveobuhvatno riješio problem svih otpadnih voda Bjelopavlićke ravnice – navodi Gazdić, dodajući i da je pokrenuto i izdavaštvo kroz dva izdanja i to: Priručnika za određivanje stanišnih tipova od značaja za Evropsku uniju prisutnih u Crnoj Gori i knjige Crna Gora između planina i mora, pejzaž i biodiverzitet koja je okupila 40 eminentnih stručnjaka svih institucija i organizacija zaštite prirode u državi. Knjiga je dostupna na način da građani donose sadnicu za knjigu kroz akciju „Mi vama knjigu, vi nama prirodu“.

Ističe da je nakon dvije godine kompletiran servis stanica za kontrolu kvaliteta vazduha, iako je postojala obaveza da se isti realizuje redovno na godišnjem nivou. Takođe, u pregovorima su sa francuskim partnerom za nabavku nove i besplatne opreme za kontrolu kvaliteta vazduha u Crnoj Gori.

Preko 6.000 sadnica u bolničkim, školskim i dvorištima vrtića

Gazdić kaže da su u okviru akcije „Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru“ posadili više od 6.000 sadnica u bolničkim, školskim i dvorištima vrtića.

– Sakupili smo više od 80.000 eura donacija za kupovinu sadnica za ozelenjavanje Crne Gore. Sa ZIKS-om postigli dogovor da osuđenici učestvuju u sadnji. U saradnji sa EPCG i CEDIS postavili platforme za gniježđenje roda u Nikšićkom polju. Izradili smo novu uredbu o obračunu i naknadi eko taksi, pokrenuli izmjene Pravilnika o držanju životinja, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Zakona o otpadu i dr. Obezbijedili smo veća sredstva za unapređenje monitoringa morskog ekosistema u 2022 i otpočeli smo suštinsko unapređenje procjena uticaja projekata na životnu sredinu kroz jačanje ucešća kompetentnih stručnjaka u komisijama za ocjene elaborata procjene uticaja – kaže Gazdić i dodaje da su sa NVO sektorom izvršili prioritizaciju rješavanja ekoloških problema u Crnoj Gori.