Spisi koje je Specijalno državno tužilaštvo dobilo 2020. godine od kolega iz Haga, u rukama su specijalnog istražnog tima. U pitanju je, kako su za TVCG kazali iz SDT-a, dokumentacija iz koje proizilazi osnov sumnje da je riječ o krivičnim djelima koja su izvršena na području Foče.

Da li će žrtve zločina počinjenih u Foči tokom 90-tih dobiti zadovoljenje, ostaje da se vidi. Tužilaštvo istražuje te zločine, a u tome im pomažu kolege iz Bosne i Hercegovine ali i iz Haga iz kojeg su predali SDT-u spise koji se odnose na više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana. Ombudsman smatra da je u pitanju predmet na kojem će test polagati crnogorske institucije.

„Podaci i dokazi prikupljeni su pretragom baze podataka Rezidualnog mehanizma radi utvrđivanja učešća crnogorskih državljana u ratnim zločinima izvršenim 90-ih godina, na teritoriji država u okruženju – bivše Jugoslavije. Glavni specijalni tužilac je u tom predmetu formirao Specijalni istražni tim koji sačinjavaju specijalni tužilac koji radi na predmetima ratnih zločina, saradnik u Specijalnom državnom tužilaštvu i ovlašćeni policijski službenici Specijalnog policijskog odjeljenja“, saopšteno je iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, kazali su za TVCG ranije da se istražni spisi, odnose na više osumnjičenih za silovanje, seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju i trgovinu ljudima. Iz SDT-a ističu da je u toku izviđaj.

„Do sada su preduzete mjere i radnje radi identifikacije izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina, upućene zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i saslušan je određeni broj svjedoka“, saopšteno je iz SDT-a.

Upravo zbog žrtava i svjedoka koji bi trebalo da daju iskaz, iz Akcije za ljudska prava ističu da su u pitanju osjetljivi slučajevi, koji će, ocjenjuje Ombudsman, biti test za nadležne.

„Nakon što je prošlo toliko godina i dosta njih vjerovatno i ne želi da priča o tome. Ono što mi znamo na osnovu dostupnih izvještaja o radu SDT je da je u ovom periodu zakazano saslušanje jedne žrtve odnosno svjedoka i dosta tih slučajeva se odnosi na BiH i čak na tzv. te vikend ratnike koji su išli teritorje Crne Gore na teritoriju Bosne, koji su pljačkali imovinu i ubijali i mučili civile“, poručila je iz Akcije za ljudska prava Marija Vesković.

„U ovom trenutku, crnogorski organi će biti ti koji će odlučivati u ovim predmetima. Pogotovo ako se radi o onima predmetima u kojima istraga nije kompletirana ili optužnica nije podignuta. U našem nacionalnom pravnom sistemu nemamo veliki broj pravosnažnih presuda u kojima je između ostalog potvrđeno postojanje ratnog zločina ili nekog drugog zločina“, istakao je Ombudsman Siniša Bjeković.

Zato, ostaje da se vidi šta će na osnovu dostavljenih spisa uraditi specijalno tužilaštvo, koje će smatraju sagovornici TVCG biti pod posebnom pažnjom.

„Ako je eventualno bilo propusta u prethodnom periodu ovdje će zaista biti fokus na sve državne organe. U Crnoj Gori, kažem još jednom, primarno tužilastvo.. I još jednom, možda je dobro a možda i loše u smislu nekakve poruke koja se šalje to je da se ovaj put to sprovodi u okviru projekta koji podržava EU pa pretpostavljam da će od toga zavisiti i dalji koraci, odnosno napredovanje Crne Gore ka evropskim integracijama“, istakao je Bjeković.

„Procesuiranje ratnih zločina je od suštinskog značaja i predstalvja ne samo morlani dug prema svim tim žrtvama i njihovim porodicama već i obavezu države, a sada se to posebno postavljja kao važno pitanje, upravo zbog procesa pristupanja Evorpskoj uniji. Međutim ono što karakteriše neki dosadašnji rad SDT-a je nedostatak proaktivnosit odnosno samoinicijativno pokretanje predmeta“, kazala je Vesković.

S druge strane iz SDT-a, podsjećaju da je na osnovu optužnice koju su podigli zbog krivičnog djela, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, 2019 godine, osuđen Vlado Zmajević na 14 godina zatvora. navode i da su zbog istog djela 21ve godine, podigli optužnicu protiv Slobodana Pekovića, koja je potvrđena. No, s druge strane, iz Akcije za ljudska prava ističu da do sada, između ostalog nije postavljano pitanje komandne odgovornosti i podstrekavanja.