Godina za nama bila je u mnogo čemu drugačija od svih prethodnih, prije svega zbog promjene vlasti, koja je za sobom vukla mnoge promjene, kako u upravnim odborima državnih preduzeća, tako i po pitanju ekonomskih politika Vlade i resornih ministarstava.

Nijedan novi investitor nije došao, gašenjem Kombinata aluminijuma (KAP) zvanično smo ostali bez industrije, prvi put smo iskusili instrument prijevremenog finansiranja budzeta, prvi put je budzet usvojen u junu, zapošljavanje partijskih kadrova u državnim preduzećima je izdignuto na još veći nivo, dok su prepucavanja na relaciji vladajuća većina – premijer dovela do blokade sistema koja je trajala od jula do decembra ili od usvajanja budzeta za 2021. godinu do razmatranja predloga budzeta za 2022. godinu.

Vijest koja je obilježila kraj godine jeste gašenje KAP-a. Aluminijumska fabrika je osnovala prije 50 godina, privatizovana je krajem 2005. godine, pod stečaj otišla polovinom 2013. godine, a sa proizvodnjom će prestati od 1. januara. Razlog planskog gašenja fabrike je cijena struje koja je drastično skočila na referentnoj berzi električne energije Hupeks. KAP i EPCG nisu mogli da se dogovore oko cijene struje za snabdijevanje aluminumske fabrike. Vlasnik Uniproma Veselin Pejović, koji gazduje KAP-om, tražio je cijenu struje od 45 eura po megavatu, dok je EPCG nudila oko 120 eura po megavatu, odnosno tržišnu cijenu umanjenu za 20 odsto. Pejović je zbog toga odlučio da planski ugasi KAP, a da ostanu da rade fabrika bileta i fabrika silumina. Bez posla će ostati preko 500 radnika, kojima će u narednih šest mjeseci Uniprom isplaćivati zarade od 450 eura.

Prije nego se KAP ugasio, sa proizvodnjom je stala Željezara. Vlasnici su odlučilui u martu da stanu sa proizvodnjom na nekoliko mjeseci. Međutim, to se odužilo i dan-danas proizvodnje nema. Turska „Tosjali grupa“ tgražila je od Vlade brojne ustupke kako bi nastavila sa proizvodnjom. Vlada je pregovarala i razgovarala s nekoliko investitora u vezi s preuzimanjem Željezare, ali ništa konkretno nije dogovoreno. Fabrika i dalje ne proizvodi, dok radnici čekaju kući da saznaju kakva će biti sudbina fabrike.

Pred kraj godine ostali smo i bez duvanske industrije. Vlasnici „Novog duvanskog kombinata“ obavijestili su javnost i Vladu da prekidaju proizvodnju. Tako smo u kratkom periodu ostali bez tri fabrike koje su zapošljavale oko 850 radnika. KAP preko 500, Željezara 270 i NDKP oko 60 radnika.

Da će biti problema sa investitorima, moglo se naslutiti u aprilu. Tada je predsjednik države Milo Đukanović obavijestio javnost o problemu sa zakupcem hotela na Svetom Stefanu. Kasnije su ti problemi eskalirali, zakupac nije otvarao hotel „Sveti Stefan“, a sve se završilo pokrenutom arbitražom. Prvo su arbitražu pokrenuli zakupci „Adrijatik propertis“, a zatim je država uzvratila istom mjerom. Pred kraj godine smo saznali i da zakupcu od 2006. godine nije obračunavat PDV na kiriju koja je u početku iznosila 1,6 miliona, a kasnije je smanjena na 1,1 milion eura.

Promjene u upravnim odborima su se dešavale skoro svake sedmice. Vlada je ubrzano mijenjala kadrove bivše vlasti i postavljala po dubini već dogovorene kadrove partije koje čine vlast. Novi upravni odbori, nažalost, nastavili su tamo gdje su prethodni stali, makar povodom zapošljavanja. Tako smo pred kraj godine saznali da je od aprila u Rudniku uglja, Elektroprivredi i CEDIS-u zapošljeno ukupno 919 novih radnika. Resorni ministar za ova preduzeća Mladen Bojanić obavijestio je javnost da je u Rudniku uglja zaposleno 423, CEDIS-u 342, a u EPCG 154 novih radnika. Energetske kompanije su u ovoj godini značajno slabije poslovale, ali uzrok toga je bila visoka cijena električne energije, odnosno njen rapidni rast u trećem kvartalu.

Kao što smo naveli, prvi put smo upoznali institut prijevremenog finansiranja, kojim je potrošačkim jedinicama omogućeno da mjesečno koriste dvanaestinu godišnjih prihoda iz prethodne budzetske godine. Prijevremeno finansiranje omogućilo je državi da predloži budzet do 31. marta, što su i uradili, međutim, budzet je usvojen tek polovinom juna. Razlog su politička prepucavanja na relaciji DF–Vlada, odnosno to što taj poslanički klub nije konsultovan prilikom izrade budzeta. Zbog toga su djelovali amandmanski, u budzetu je predviđen novac za naknade majkama sa troje i više djece, koji, međutim, nije iskorišćen, jer nije usvojen zakon na osnovu koga je trebale da budu isplaćene naknade.

Politička prepucavanja nastavila su se i nakon usvajanja budzeta, ali tada zbog sukoba poslanika vladajuće većine sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. To je dovelo do blokade Skupštine, jer DF nije nekoliko mjeseci učestvovao u radu parlamenta. Vlada je predlagala brojne zakone, koji zbog bojkota nisu razmatrani.

Dobra stvar u 2021. godini jeste to što se Vlada nije zaduživala. Kada su u decembru 2020. godine pozajmili 750 miliona eura, kazali su da se naredne dvije godine neće zaduživati. U narednoj godini će pokaziti to obećanje. Ministar finansija Milojko Spajić predložio je da se u budzetu ostavi mogućnost zaduženja od 500 miliona za deficit i rezervu i 900 miliona za refinansiranje kredita za autoput. DF je to stopirao, ali je kasnije zbog amandmana dogovoreno zaduživanje od 70 miliona. Uz tih 70 miliona, Vlada će se zadužiti 555 miliona eura za finansiranje 12 projekata.

Problemi sa Termoelektranom

Jedna od bitnijih tema ove godine bila je Termoelektrana Pljevlja. Naime, nakon dolaska nove vlasti saznalo se da ćemo imati problem zbog potrošenih dozvoljenih sati koje je odobrila Enrgetska zajednica. Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je postupak protiv Crne Gore koji je u toku.

Drugi dio problema u vezi sa TE Pljevlja je ekološka rekonstrukcija. Taj projekat još nije ni započet, odnosno s njim se kasni. Iako je posao koji je dobio kinesko-crnogorski konzorcijum plaćen 54 miliona od strane EPCG, troškovi ekološke rekonstrukcije biće uvećani za oko 15 miliona eura.

EPCG je raspisala novi tender za dodatne radove na ekološkoj rekonstrukciji. Radovi na ekološkoj rekonstrukciji trebalo bi da počnu u 2022. godini.

Ministar Mladen Bojanić je zbog ugovora za ekološku rekonstrukciju i potrošenih dozvoljenih sati podnio krivičnu prijavu tužilaštvu. Nije poznato šta je urađeno po toj prijavi.

Sezona premašila očekivanja

Jedna od najvećih nepoznanica, zbog nepredvidive situacije sa kovidom, bila je turistička sezona, odnosno kako će sezona proći nakon fijaska 2020. godine. Na sreću, sezona je bila više nego uspješna i plan Vlade da prihodi od turizma budu oko 700 miliona dostignut je u septembru.

Mnogi turistički poslenici ukazivali su da nije moguće očekivati tolike prihode od turizma iz razloga što nismo imali predsezonu, niti postsezonu, već samo špic sezone. Ipak, Centralna banka je prije više od mjesec dana izašla sa podatkom da su prihodi od turizma dostigli 700 miliona eura.

U odnosu na 2020. godinu, nova vlada je otvorila granice i dozvolila turistima da dođu u Crnu Goru, a vlasnicima hotela, apartmana i privatnog smještaja da zarade. Takođe, ove godine su izdavaoci smještaja dodatno zaradili od turističkih vaučera, koje su koristili prsvjetni i zdravstveni radnici.

Šta je sve poskupilo

Prvu postkovidnu godinu obilježio je rast cijena velikog broja roba i usluga. Dobar broj proizvoda je poskupio zbog posljedica korona virusa.

Najviše se problematizovao rast cijena goriva, koji Vlada ni na koji način nije pokušala da spriječi ili smanji kroz smanjenje akciza na gorivo.

Prema poslednjim podacima Monstata iz novembra, cijena goriva je na godišnjem nivou porasla za 30,8 procenata.

Najveći rast u ovoj godini zabilježen je kod ulja i mati. Cijena ovih namirnica je porasla za 36,6 odsto. Cijene povrća su, po podacima Monstata, uvećane za 12,5 odst, dok su usluge smještaja skočile za 10,1 odsto.

Šećer, dzem, med, čokolada i slatkiši su poskupili 7,5 odsto, kratkotrajna roba za rutinsko održavanje domaćinstva 7,4 odsto, voće je poskupilo 6,4 odsto, cipele i ostala roba 4,5 procenata, duvan tri i po odsto, mlijeko, sir i jaja tri odsto, hljeb i žitarice 3,4 procenata. Farmaceutski proizvodi su poskupili 2,7 odsto.

U 2021. godini najviše su pojeftinili tekstilni proizvodi za domaćinstva 4,9 odsto i motorna vozila 4,8 odsto.