Crna Gora je 4. decembra prošle godine dobila novu vladu, 13. decembra ove, poslanici glasaju o nepovjerenju. Sjednica će početi u podne, a DPS je uvjeren da će imati podršku 41 poslanika za obaranje Vlade koja postoji tek godinu, a od početka mandata naišla je na opstrukcije, kako pozicije tako i opozicije. Glavni kritičari Vlade, pored opozicije, upravo je i DF, većina u parlamentarnoj većini, a oni su i prije nego što je izabrana imali zamjerke na premijera Zdravka Krivokapića.

Većina će, kako su najavili,  glasati protiv, iako DPS uvjerava da imaju taj jedan glas koji im je potreban.

Кako je sve izgledalo tokom mandata Vlade o čijoj daljoj sudbini odlučuju poslanici!?

Novembar 2020

Posle brojnih preokreta, pregovora, tadašnji nestranački kandidat Zdravko Krivokapić odlučio je da Vlada bude ekspertska, a da jedini političar u njoj bude Dritan Abazović. Tom konceptu se protivio i DF-a ali su najavili da će glasati, iako nisu vjerovali da će opstati.

Glavni kritičar rada Vlade je, bez sumnje, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je, i prije nego što je izabrana, tvrdio da je vlada Mila Đukanovića.

 – Mi ćemo glasati za vladu, ali ova vlada neće demontirati DPS. Naprotiv. Njen cilj je rušenje DF-a. Ja sam bio protiv Krivokapića jer ga nisam poznavao. Andrija Mandić je njega (Krivokapića) predložio jer su ga njemu predložili vladika Joanikije, Gojko Perović i Vlado Božović. Ja sam bio protiv. I bio sam u pravu, poručio je javnosti on u novembru.

Tvrdio je da će GI URA Dritana Abazovića, koja je osvojila 5,5 odsto glasova, imati 100 odsto vlasti.

Decembar 2020

Vlada je izabrana 4. decembra, a zakletvi premijera Krivokapića prethodila je i duga rasprava i izlaganja, kako većine, tako i opozicije.

 – Danas je iskazana pobjeda 41 poslanika. To je pobjeda naroda i građana –  poručio je u završnoj riječi tog 4. decembra, mandatar Zdravko Krivokapić. Najavio je da će postojati 12 ministarstava, a ministre je nazvao apostolima.

Rasprava je trajala dva dana, a prvi je obilježio zahtjev predsjednika Pokreta za promjene i jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića koji je tražio da se napravi pauza kako bi mandatar dopunio ekspoze jer prema njegovom mišljenju ima puno nedostataka.

On je poručio da je mandatar možda neiskusan i nestručan, i da radi pod uticajima vladara iz sjenke, ali da za njega nikako ne može reći da je diktator.

Iz DPS-a su tada utvrdili da ekspertska vlada neće trajati dugo, a poručeno je da Crna Gora postaje zemlja čuda.

9. decembar

Nova vlada se zadužila 750 miliona eura, a odmah nakon toga uslijedile su kritike DF, SDP-a, SD-a i DPS-a.

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević ironično je na Tviteru napisao “Sjajna vijest. Samo 750 miliona. Bravo”.

 – Prvi “reformski” potez nove Vlade zaduženje od cijelih 750 miliona eura, po uslovima koji su nešto nepovoljniji od postignutih u prethodnoj velikoj emisiji. Pretpostavljam da je saznanje o tome iz medija transparentnost koja je na sva zvona najavljivana –  poručio je tada Šehović.

 – Na osnovu kojeg zakona se nova Vlada zadužila 750 miliona eura još se ne zna. Ovo je po svemu sudeći poluprivatna emisija starog i novog ministra mimo okvira predviđenog budzetom. Rebalansom budzeta su povećana sredstva koja nedostaju za 340 miliona eura – naveo je Medojević.

Kako je dodao, biće veoma zanimljivo saznati preko koje banke i brokera je odrađena emisija, jer je i sam ministar Milojko Spajić u tom poslu.

Ministar finansija Milojko Spajić, zaduženje je predstavio kao spas za Crnu Goru, te naglasio da bi bez njega država bankrotirala. Upravo će Medojević biti Spajićev najveći kritičar u narednim mjesecima.

29. decembar

Skupština je u dva i po sata nakon ponoći, 29.decembra, usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasovima 41-og poslanika vladajuće većine. Poslanici opozicije nisu prisustvovali u radu parlamenta, nezadovoljni predloženim izmjenama Zakona.

Glasanju je prethodila višečasovna pauza zbog zbog potvrđivanja mandata novoj poslanici vladajućeg pokreta URA nakon što je njihov poslanik Filip Adzić podnio ostavku na poslaničku funkciju. Poslanici većine, što se tiče ovog zakona, bili su složni.

Januar 2021.

Demokratski front je potom početkom ove godine najavio da neće podržati ni jedan Vladin predlog prije nego što budu usvojene izmjene tužilačkih zakona kojima će se omogućiti smjene u vrhu državnog tužilaštva. Parlamentarna većina je 27. maja usvojila izmjene tužilačkih zakona.

Mart 2021.

Krivokapićeva vlada je proslavila stotinu dana, a zadovoljstvo njenim radom je ostalo na istom nivou od decembra. DF je ponavljao svoje uobičajene kritike, iz Građanskog pokreta URA su ocijenili da je demontaža sistema DPS-a tek otpočela i da je period od tri mjeseca jako kratak i da može još mnogo toga da se uradi.

Iz Demokratske Crne Gore su tada poručili da, imajući u vidu sve ekonomske, društvene, socijalne ali i političke okolnosti pod kojima je radila Vlada u posljednja tri mjeseca sa jedne i ukupni učinak sa druge strane, može konstatovati da su postignuti pozitivni, a na brojnim poljima i impresivni rezultati.

April 2021.

U aprilu parlamentarna većina se sastajala sa premijerom kako bi se riješila politička kriza u državi. Međutim sastanci su završeni bez dogovora, a jedino je postignuto saglasje oko tužilačkih zakona.

Maj 2021.

U maju je na političkoj sceni bilo burno, posebno na relaciji Krivokapić – Demokratski front. Premijer odlazi u Beograd i odbija da potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i nailazi na oštre kritike ovog političkog saveza. Kritikuje ga i DPS, kao i ostatak opozicije,  jer je uopšte pošao u Beograd da potpiše ugovor.

Krivokapić je tada tvrdio da mu se spremala smjena, a u Beogradu je zatražio i da vladika Joanikije bude izabran za mitropolita. Iz DF je tada poručeno da je Krivokapić okrenuo leđa crkvi, a on je predložio da ugovor bude potpisan na godišnjicu upokojenja mitropolita Amfilohija, što se nije desilo.

– Krivokapić je u svojoj konfuziji okrenuo leđa svojim duhovnim učiteljima, dobročiniteljima, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem. Krivokapić se veoma loše odnio prema ljudima iz Crkve koji su ga uveli u politiku i direktno doveli do visokog premijerskog položaja – napisao je Mandić u saopštenju DF.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević je saopštio da “zbog politike koju vodi, neispunjenih obećanja koja su data Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada nije ispunila očekivanje i nema povjerenje Demokratskog fronta”, čime je potvrdio prethodnu konstataciju drugog lidera DF-a Andrije Mandića da je premijer Zdravko Krivokapić izgubio njihovu podršku.

Abazović je tada tvrdio da nije vidio ugovor, kao i da ga treba analizirati, a Demokrate su podržale svaki dogovor Crkve i vlasti.

Bura oko Temeljnog ugovora nije stišavala, a kritike Vladi su pljuštale sa svih strana. Tada se pokrenulo pitanje i rekonstrukcije,  a odnosi sa parlamentarnom većinom su ušli u novi krug krize. Demokrate i URA još se nisu bili jasno odredili prema stavu Fronta da vlast više nema njihovu podršku. Premijer je 27. maja na premijerskom satu optužio DF da svojim činjenjem praktično pomaže Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića.

Opozicija je ovaj sukob ocijenila kao cirkus.

DF je tvrdio da im ni jedan uslov nije ispunjen, a imali su ih dosta, jedan od njih je bio i popis, koji su tražili da se sprovede ove godine.

U maju su usvojeni tužilački zakoni, nakon čega je opozicija napustila parlament.

Jun 2021.

U junu, sve po starom. Vlada je smijenila ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjave o Srebrenici, nakon čega je DF najavio bojkot parlamenta. Usvojena je i rezolucija o Srebrenici, a glasala je i opozicija i dio vladajuće većine. 

 – U našem parlamentu se desila velika prevara glasača od 30. avgusta. Napravljena je neprincipijelna koalicija od DPS-a i djelova Vlade Crne Gore i zato pozivam ovog momenta sve koji su dobili glasove 30. avgusta da se oslobodimo DPS-a, da se u najkraćem roku skupimo i vidimo šta ćemo dalje – rekao je Radunović i dodao kako “do tada DF neće više ulaziti u plenum“.

U junu je bilo i 200 dana Vlade, iz DF-a je saopšteno da narod 30. avgusta nije glasao za ovo što rade Krivokapić i Bečić

Poslanik Jovan Vučurović je kazao da smatra da je narod koji je donio pobjedu očekivao da će nakon trideset godina diktature krenuti demontaža bivšeg režima, obračun sa kriminalom, borba protiv korupcije, ekonomski oporavak, čišćenje biračkog spiska, da će se potpisati temeljni sporazum sa SPC… Iz SNP su poručili i da će odlučiti da li će u narednom periodu vraćati Vladu u prošlost.

Septembar 2021.

Ustoličenje mitropolita Joanikija donijelo je i nove momente na političkoj sceni. Nakon svega što se desilo na Cetinju, parlamentarna većina se susrela sa predsjednikom Vlade.

Na sastanku je konstatovano da imaju jedinstven stav o neophodnosti smirivanja aktuelne političke situacije uz poštovanje Ustava i zakona Crne Gore. Sa sastanka je poslata jedinstvena poruka da niko nije jači od države i da odredbe pravnog sistema moraju važiti za sve bez izuzetka. 

Ponovo je pokrenuta priča o rekonstrukciji, Krivokapić je tada poručio da je spreman na sve što parlamentarna većina odluči, međutim do dogovora nije došlo. Pominjala se i smjena ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, nakon čega je Abazović poručio da će oboriti vladu ako do toga dođe.

Oktobar 2021.

Dogovori parlamentarne većine nastavljeni su bez premijera, ali ovog puta nisu uspjeli da se dogovore Demokrate i DF.

Najjača vladajuća partija sada je tražila da se bira nova Vlada, ali da je koalicija oko Demokratske Crne Gore bila je protiv toga, te da su insistirali na rekonstrukciji postojeće.

DF je dao rok do 12. novembra da partije daju odgovor.

Novembar 2021.

Rekonstrukcija Vlade Crne Gore je mrtav politički proces i Demokratski front (DF) više neće učestvovati u tim pregovorima, saopšteno je 1. novembra iz te vladajuće koalicije.

– Zbog Dritana Abazovića i njegove URA-e i Zdravka Krivokapića se završava ova faza pregovora, i od danas pokrećemo novu inicijativu i izbor nove vlade. Predložićemo parlamentarnoj većini da biramo novu izvršnu vlast, novog premijera i nove ministre – izjavio je čelnik DF-a Andrija Mandić na konferenciji za medije.

Nisu dobili odgovor na ove zahtjeve, pa su u početkom ovog mjeseca, dali su novi rok do 10. decembra, anakon izbora u Mojkovcu saopštili da bi izbori bili rješenje.

Juče su se i zvanično obratili javnosti. Poručili su da parlamentarna većina nije ispunila očekivanja onih koji su galsali i da će DF predložili kolegama iz parlamentarne većine i nacionalnim manjinama da vrate mandat građanima.

U međuvremenu SDP je podnio parlamentu inicijativu o izglasavanja nepovjerenju vladi.

Sve u svemu, godina prođe, a Vlada opstaje uz kritike većeg dijela parlamentarne većine i opozicije. Većina projekata, od kojih je i plan „Evropa sad“ naišla je na negodovanje Fronta koji je tokom cijelog mandata tvrdio da im je oduzeta pobjeda i da su oni zaslužili da budu u Vladi.

Kritikovani su ministri, njihovi planovi, a više puta je poručivano da sa DPS-om neće. Za smjenu Vlade neće glasati, a iako DPS tvrdi da imaju 41 glas, u vladajućoj većini su uvjereni da to nije tačno.

Da li će, Vlada koja je, od kad je izabrana, na klimavim nogama opstati ili je DPS našao „dzokera“ za smjenu, ostaje da se vidi danas u parlamentu.