Od pojave delta soja korona virusa raste broj oboljelih među mlađim osobama, a samim tim i teško oboljelih što dovodi do povećane smrtnosti tih pacijenata, kaže načelnik Pulmologije i ljekar u crvenoj COVID zoni Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Vladimir Jovanović.

On za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da je od početka vakcinacije u maju ove godine do danas samo u KCCG preminulo 15 kovid pacijenata dobi od 19 do 50 godina.

– Niko od njih nije bio vakcinisan, a većina nije prethodno imala neke ozbiljnije zdravstvene probleme – pojašnjava Jovanović.

U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima, od početka pandemije korona virusa preminulo 2.050. građana.

U oktobru je najviše preminulih u jednom danu zabilježeno u nedjelju, 17. oktobra, kada je bitku sa kovidom izgubilo 13 građana, dok je rekord po smrtnosti zabilježen 8. marta, kada je preminulo 18 građana pozitivnih na korona virus.

Uzroci povećane smrtnosti od COVID-a 19 moraju se tražiti kako u činjenici da je delta soj korona virusa opasniji i smrtonosniji od svih prethodnih, tako i u još uvijek nedovoljnom procentu vakcinisanih građana, ocjenjuju za RSE Jovanovićeve kolege epidemiolozi i ljekari.

– Brojevi govore sami za sebe, a oni pokazuju da je Crna Gora prešla dvije hiljade preminulih – kaže za RSE bivši direktor Doma zdravlja u Podgorici i aktuelni predsjednik Komisije za zaštitu i unapređenje zdravlja građana Podgorice, Nebojša Kavarić.

– Imamo tragičnu situaciju da nam umiru i stariji, ali i mladi pacijenti, adolescenti. Nijesmo ih spasili bez obzira na sve protokole u liječenju. Tužno je što su te infekcije mogle biti spriječene vakcinacijom, ali na žalost nijesu – zaključuje Kavarić.

Daleko od kolektivnog imuniteta

Pojavom delta soja virusa, smrtnost od kovida-19 je porasla globalno, pa su i dnevne brojke preminulih u Crnoj Gori uvećane u odnosu na vrijeme kada je bio prisutan takozvani vuhanski soj, kaže epidemiolog u penziji Novica Vujošević.

On za RSE kao ključni problem ipak navodi to što veliki procenat građana zazire od vakcinacije.

Vujošević kaže da je zagovornik obavezne vakcinacije, ne samo odraslih, nego i djece.

– Ne ponašamo se racionalno i odgovorno, imamo vakcine na raspolaganju kao najefikasnije sredstvo protiv virusa, ali mi smo ‘digli nos’ pa nećemo da se vakcinišemo. Da bi smo počeli da živimo normalno potrebno je da umjesto sadašnjih 55 odsto od punoljetne populacije bude vakcinisano najmanje 85 do 90 odsto ukupnog stanovništva. To je, po mojoj procjeni, još 250 hiljada građana koji moraju da se vakcinišu – kaže Vujošević.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje svega 37,9 ukupne populacije primilo je drugu dozu vakcine. Masovna vakcinacija u Crnoj Gori je počela 4. maja.

Šta dovodi do povećane smrtnosti?

Kao jedan od mogućih uzroka koji utiču na smrtnosti od COVID-a, pored opasnijeg delta soja i niske stope vakcinacije, postoji dilema da li su najteži pacijenti priključeni na respirator adekvatno liječeni, o čemu se najviše diskutuje na društvenim mrežama.

Tim povodom pulmolog u crvenoj kovid zoni u KCCG Vladimir Jovanović kaže da na respiratorima radi vrhunski kadar, a da odluke o načinu liječenja uvijek donosi tim iskusnih specijalista.

– Želim da razbijem famu i kažem da najteže pacijente nikada ne liječi jedan ljekar već je pristup multidisciplinaran. Imamo međunarodno priznate anesteziologe koji su direktno zaduženi za rad sa respiratorima kao i vrhunski srednji medicinski kadar koji je iskusan i obučen. Mi činimo sve da spasavamo živote – kaže Jovanović.

Epidemiolog u penziji Novica Vujošević smatra da bilo kakve sumnje u način liječenja kovid pacijenata u crnogorskim bolnicama nijesu osnovane.

– Kao neko ko je decenijama radio u crnogorskom zdravstvu ali i kao bivši COVID pacijent tvrdim da to kako naše bolnice rade, stacionari, medicinsko osoblje i doktori ima određeni kvalitet i vrijednost. Ne kažem da su najbolji na svijetu ali sigurno nijesu ni najgori – navodi Vujošević.

Na pitanje RSE da li je medicinsko osoblje u crnogorskim bolnicama dovoljno obučeno za rad sa respiratorima i da li ljekari na adekvatan način primjenjuju te uređaje u liječenju pacijenata koji su životno ugroženi, doktor Nebojša Kavarić kaže: “Tu se ne postavlja pitanje da li su ili nijesu jer oni moraju da budu obučeni i moraju da znaju da koriste sva medicinska sredstva i opremu. To se očekuje od profesionalaca jer u suprotnom oni ne bi smjeli pristupiti tim sredstvima, a pogotovo ne bi smjeli da pristupe pacijentima na COVID odjeljenjima. Da li je eventualno bilo problema u načinu liječenja COVID pacijenata za teškom kliničkom slikom ja to ne mogu da kažem budući da bi to bio posao eksperata odnosno vještaka”.

Crna Gora po smrtnosti od COVID-a druga u regionu

Zvanični podaci pokazuju da je Crna Gora na drugom mjestu po smrtnosti od COVID-a 19 u regionu, odmah iza Sjeverne Makedonije.

U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 336 umrlih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 324, BiH 319, Sloveniji 223, Hrvatskoj 219, na Kosovu 165, u Srbiji 132 i Albaniji 99.