Poslanici najvećeg dijela vlasti su jedinstveni u stavu da aktuelnu vladu treba rekonstruisati – ipak, mada u mnogim segmentima u vezi sa modelom rekonstrukcije nijesu saglasni, oko jednog pitanja su, čini se, saglasni – Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS), koje vodi Vesna Bratić, treba iz razloga funkcionalnosti podijeliti na više resora. Predstavnici najvećeg broja subjekata vladajuće koalicije smatraju da ekspersku vladu treba da pojačaju kadrovi iz političkih stranaka, te da broj resora mora biti veći od postojećih 12. Saglasni su svi, kako saznajemo, da premijer ostane isti – Zdravko Krivokapić, a da ostali čelnici resora budu plod dogovora.

Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović smatra da vladu treba rekonstruisati, da se ekspertska vlada nije pokazala uspješnim eksperimentom, te i da su pojedini resori preobimni i da ih treba radvojiti.

– Ono što se definitivno pokazalo kao nefunkcionalno je grupisanje četiri resora u jedan – poput, recimo, Ministarstva prosvjete. Takvi resori su tolikog obima da onemogućavaju pokrivanje svih izuzetno važnih oblasti na način kako se to čini u resorima manjeg obima. Imajući u vidu obim reformi koje treba izvesti, kao i ogromne probleme sa kojima smo se suočili smatramo da je optimum 18 resora Vlade, koji će obezbijediti podjednako pokrivanje svih značajnih oblasti. Svjedoci smo da ekspertska vlade nije opravdala očekivanje i da taj koncept treba što prije napustiti jer nije dao očekivane rezultate ni nakon 200 dana od njenog formiranja – kazao je Bogdanović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dejan Đurović rekao je za „Dan“ da do nove funkcionalne vlade treba da se dođe radom svih stranaka koje učestvuju u vlasti – zajedno sa premijerom, a sve to u cilju stvaranja efikasne vlade koja bi najbolji način odgovorila potrebama građana i privrede.

– Vidljiva je netransparentnost na mnogim poljima, nesnalaženje pojedinih ministara i nepoznavanje rada državne uprave, gomilanje problema u pojedinim ministarstvima, kašnjenje u izradi brojnih zakona i sprovođenju reformi, loša medijska prezentacija. Čak imamo i slučaj da za skoro godinu dana rada od pojedinih resora, konkretno Ministarstva javne uprave do parlamenta nije došao nijedan predlog zakona, niti znamo šta je u tom ministarstvu rađeno. Zato se ovaj koncept mora napustiti, omogućiti politički partijama da dovedu svoje kadrove na ministarske pozicije i broj ministarstava u rekonstruisanoj Vladi poveća na način da se postojeći resori podijele. Političkim dogovorom DF-a i Demokrata je upravo predviđena ovakva mogućnost, a na taj dogovor i premijer je dao saglasnost – kazao je Đurović.

Ističe i da su se pojedini resori pokazali preobimnim te da ih treba razdvojiti.

– Posebno želim da istaknem da treba u što hitnijem roku donijeti zakon o Vladi koji bi doprinio bržoj profesionalizaciji državne uprave kojoj svi težimo. Taj zakon bi definisao čitav niz važnih pitanja koja bi bila obavezujuća za sve koji su stekli izborni legitimitet da formiraju vlast. O obimnosti pojedinih resora u prethodnoj vladi, možda, najbolje govori i Pravilnik o sistematizaciji Ministarstva finansija i socijalnog staranja i kojim je predviđeno čak oko 20 direktorata, što je oko 20 pomoćničkih mjesta. Smatram takođe da treba objediniti ministarstva kulture i medije u jedan resor – kazao je Đurović.

Poslanik Građanskog pokreta URA Božena Jelušić navodi za „Dan“ da bi – ukoliko se mijenja polazna osnova i najmanji zajednički imenitelj ove Vlade, ustanovljen pri njenom konstituisanju i dobijanju 41 glasa podrške – svojevrsno nagađanje bilo da li će vlada biti funkcionalnija sa 18 resora ili da ostane ovako.