„Tačno je da sam izložen javnosti. U pogledu slučaja lica sa potjernice (Duška Kneževića) mogu da kažem da je jedino tačno da sam jednom bio sa njim na košarkaškoj utakmici u Beogradu. On je tada došao zahvaljujući zajedničkom prijatelju. Nikada ga do tada nisam vidio.“

To je u intervjuu pred Tužilačkim savjetom kazao državni tužilac u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu Nikola Boričić, odgovarajući na pitanje članice Savjeta Anete Spaić, a kojem je istekao četvorogodišnji mandat pa se prijavio na oglas za stalnu funkciju, kao i još osmoro njegovih kolega.

Prema jučerašnjem pisanju Dana, Boričić je kum Alekse Stankovića, sina v.d. VDT-a i predsjedavajućeg Tužilačkim savjetom Ivice Stankovića. 

Boričić je kazao i da informacije o njemu nisu nenamjerno objavljene juče u nekim medijima, dan uoči njegovog intervjuisanja.

„To je pritisak na mene i tužilaštvo“.

Na to je predsjedavajući Ivica Stanković kazao Boričiću: „Nemojmo u širinu, možda budete saslušani kao svjedok sjutra“.

Na pitanje člana Savjeta Velimira Rakočevića koliko su tužioci ugroženi danas i izloženi pritisku javnosti, Boričić je izjavio da jesu, ali više viši tužioci nego oni u osnovnim tužilaštvima.

„Nikada mi nisu upućene prijetnje. Ipak, u Crnoj Gori se tužioci zamjeraju ljudima i time im postaju neprijatelji“, kazao je Boričić i dodao:

„Naravno da tužioci nisu zaštićeni. Treba da se desi prijetnja da bi neko reagovao“.

Na pitanje kako bi reagovao na konfliktnu situaciju, da se nađe na javnom mjestu, odgovorio je da bi pozvao organe reda, te da bi se drugačiji odnos prema takvoj situaciji reflektovao na njega jer je nosilac javne funkcije.

Boričić je kazao da izjavljuju žalbe, ukoliko su nezadovoljni kaznenom politikom suda, ali da su tu „dosta strašljivi“, da im sud ne bi odbio žalbu:

„Procenat usvojenih žalbi utiče na našu ocjenu prilikom ocjenjivanja, pa ako ne uspijem to se koristi kao moj minus. Možda bi negdje i uspjeli, tj. uložili bi žalbu, da se ne ustežemo zbog konkursa na koji se sjutra prijavljujemo“.

Tužiteljka Milica Mandić, koja je kao i Boričić obavljala funkciju u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, je kazala da su specijalizacije tužilaca korisne i neophodne, kao i da koristi praksu Evropskog suda za ljudska prava u svom radu. 

„Prirodno je što su tužioci pod lupom javnosti, ali to nije nešto što može uticati na zakonit rad državnih tužilaca. Mi pokušavamo da utičemo svojim radom i žalbama na kaznenu politiku suda, mada u dosta slučajeva je kaznena politika suda blaga“.

U pogledu konfliktne situacije na javnom mjestu Mandićka je kazala da bi vodila računa o dostojanstvu funkcije koju obavlja, te bi odmah obavijestila organe reda o tome šta se dešava.

Tužilac Faruk Resulbegović iz Ulcinja je naveo da je potrebno napraviti veću saradnju sa novinarima, i da je tu potrebna specijalizacija tužilaca, koji su zaduženi za odnose sa medijima. 

„Državno tužilaštvo je svijetla tačka u Crnoj Gori. Ne kažem da ne možemo više, ali otkako je tužilaštvo počelo da se bavi ozbiljnim predmetima, napravljeni su veliki pomaci, posebno gdje je država oštećena i za nekoliko miliona eura. Ne sjećam se da je takvih slučajeva bilo prije 30 godina“, naveo je Resulbegović.

Resulbegović je naveo i da utiče na kaznenu politiku suda, te da ima visok procenat usvojenih žalbi.

Kandidat-tužilac Ivan Došljak iz Rožajskog tužilaštva je naveo da se umiju izboriti sa eventualnim pritiskom, a da je primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava važna zbog pravilne primjene Evropske konvencije.

Tužiteljka Nataša Bajčeta iz pljevaljskog tužilaštva je kazala da u dosadašnjem radu nije imala problem sa eventualnim uticajem na njen rad i odlučivanje.

Na pitanje Anete Spaić kako to da ostali kandidati imaju loš prosjek na studijama, dok je njena prosječna ocjena devet, odnosno šta misli kako su takvi kandidati ušli u tužilaštvo, Bajčeta je kazala da su se vjerovatno dobro pokazali prilikom testiranja i intervjuisanja i da misli da su svi ocijenjeni na dobar način.

Njen kolega, kandidat-tužilac Ivan Garčević, je naveo da posao tužioca danas jeste težak, ali da ukoliko se radi odgovorno tužioci nemaju čega da se bave. 

„Ne treba ignorisati zahtjeve javnosti. Tužilačka funkcija je takva da odlučuju o sudbinama ljudi i logično da je javnost zainteresovana“, naveo je Garčević. 

Najviše pažnje Tužilački savjet je poklonio kandidatu-tužiocu Srđi Jovanoviću iz Kotora.

On je kazao da da su prostorni kapaciteti zadovoljavajući, ali da fali zapisničara i savjetnika, kao i obezbjeđenje.

„Uđu, pa viču na nas“.

Člana Savjeta Veljka Rutovića je interesovalo kako dozvoljava da viču.

„Ja nisam čovjek koji to može da istrpi, ali moram zbog Kodeksa, da ga ne bih prekršio. Ne znam da li bi mi kolege pružile podršku. Bio je slučaj prije tri, četiri mjeseca da je čovjek htio da me udari“, kazao je Jovanović i dodao:

„Mislim da smo se previše otvorili za javnost, svako može da nas pljuje.“

Spaićku je interesovalo šta je alternativa po njemu.

„Puca na nas sa svih strana. Zašto npr. pozivati tužioca da se izjasni na navode iz pritužbe kada se jasno vidi da je ona neosnovana“, upitao je Jovanović.

Na pitanje članice Savjeta Ljubinke Bašović kako bi reagovao u konfliktnoj situaciji Jovanović je kazao da bi se dvoumio:

„Inače bih reagovao. Ali će mi reći da sam prekršio Kodeks“, na šta je Spaić kazala: „Sreća što u odnosu na Vas imamo Kodeks“. 

Članica Savjeta Ranka Čarapić je kazala da se ne sjeća za 30, 40 godina da je imala neku neprijatnu situaciju, da joj je neko prišao i vrijeđao je, kao ni njene kolege.

„Zašto dolazite u te situacije“, upitala je Čarapić, na šta je Jovanović kazao da se to često dešava kolegama.

„Kolegu Boričića su prije pola godine prebili“, naveo je Jovanović. 

Čarapić je interesovalo je li stvoren takav ambijent ili novi naraštaji tužilaca ličnim životom ohrabruju takvo postupanje prema njima.

„Taman posla“, naveo je Jovanović. 

Čarapić je prokomentarisala da „džabe vam stručnost ako nemate tu vrstu emocionalne inteligencije. Ima osoba koje znaju da izbjegnu konfliktne situacije. U Vašim odgovorima provejava da ste ugroženi. Ostali kandidati, Vaše kolege, su kazale da nisu.“

Iako je radio kao advokat, Jovanović je naveo da je izabrao tužilački posao iz ljubavi prema toj profesiji.

Član Savjeta Rakočević je kazao da cijeni njegovu iskrenost i pitao je koliko je rizična tužilačka funkcija.

„Rizična je, svako može da te napadne, vrijeđa, bruka, a ne smiješ sebe zaštititi, mada nisam došao u situaciju da se bijem, tučem“.

Jovanović je dao „podršku kolegama tužiocima, ma đe god da su“.

Čarapić je pri izlasku Jovanovića iz sale kazala da „ovakvog lika još nismo imali“.

Kandidatkinja tužiteljka Tijana Čelanović iz kotorskog tužilaštva je navela da su izloženi pritisku i da su pod lupom javnosti, ali da ono ne utiče na njih, i da moraju sami da zavrijede poštovanje građana.

„Radim odgovoran posao, ali smatram da sam svojim primjerom doprinijela pravnom poretku“.

Svi kandidati za tužioce sa stalnom funkcijom su kazali da praksu Evropskog suda posebno primjenjuju u pogledu pravila „ne bis in idem“, odnosno kada okrivljeni već odgovara pred prekršajnim sudom, pa su oni u obavezi da odbace krivičnu prijavu, jer ne mogu da ga gone i u krivičnom postupku. Naveli su i da bi se, u slučaju rada na kompleksnom i složenom predmetu, konsultovali sa ostalim kolegama i rukovodiocem tužilaštva, kao i da bi uložili žalbu u korist okrivljenog, mada nisu nailazili na takav slučaj u dosadašnjoj praksi.

Naglasili su da su prostorni kapaciteti tužilaštava u kojima su radili zadovoljavajući, ali da im nedostaje zapisničara za efikasniji rad, kao i savjetnika koji bi im pomogali u vršenju i obavljanju određenih radnji i poslova.

Ukoliko ste propustili: Burno na Tužilačkom savjetu: „Ne stavljajte nas pred svršen čin“, „Sve radite sa tankom većinom“

Odluke o izboru tužilaca na stalne funkcije u osnovnim tužilaštvima će biti donijete naknadno.

Tužilački savjet je danas za tužiteljku u Vrhovnom državnom tužilaštvu izabrao Jelenu Đaletić, a za specijalnog tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu Živka Savovića, koji su potom položili zakletve.